16. lipanj 2018.

Muzej iluzija: ‘Know-how‘ za franšizni izvoz hrvatske pameti

Nisu autodijelovi, nije nafta, a ni lijekovi. Oni izvoze iluzije. Dvojica marketingaša, Roko Živković i Tomislav Pamuković, za manje od tri tjedna proslavit će treću godišnjicu postojanja Muzeja iluzija u Zagrebu. Ideja čija je provedba u početku visjela o tankoj niti postala je jedinstveni globalni projekt. Uza zagrebački, zadarski i pet muzeja iluzija u drugim državama ove godine očekuje se otvorenje jedanaest novih diljem svijeta koji posluju pod franšizom zagrebačkoga.

Otkako se otvorio, Muzej iluzija postao je najposjećeniji muzej u metropoli u koji nije trebalo ulagati veliki marketinški napor. Mjesecima su se ispred njega stvarali redovi posjetitelja koji su se htjeli fotografirati u Ames sobi ili Sobi ogledala. Društvene mreže vrvjele su fotografijama optičkih iluzija iz Muzeja u kojem je smješteno sedamdeset eksponata i najveća zbirka holograma u Europi.

I njihov je početak težak

Roko Živković karijeru je počeo u prodaji RTL televizije, zatim je radio u agencijama Publicis i globalnoj agenciji Direct Media komunikacije, gdje je bio medijski direktor za Hrvatsku. Tomislav Pamuković vlasnik je Metarmofoze, tvrtke preko koje Muzej iluzija posluje i koja se bavi tiskom, eventima i marketinškim kampanjama. On je zadužen za tehnički dio poslovanja, brine se za izradu, nabavu eksponata i njihovo održavanje, a Živković se bavi promidžbom i pozadinskim poslovima.

>>>Savršen muzej za pravljenje ‘sebića’ otvoren u Kaliforniji

Dobri prijatelji, kumovi i poslovni partneri nisu pojma imali što ih čeka pri otvorenju privatnog muzeja u Hrvatskoj, ni birokratski ni financijski. Imali su nešto svoje ušteđevine, ali ne dovoljno da snovi postanu stvarnost, zato su ušli u kredite. Od HAMAG-BICRO-a zatražili su jamstvo na pola iznosa ulaganja i nakon šest mjeseci čekanja jamstva priča je napokon krenula.

Kao i sve ideje koje se temelje na entuzijazmu u ovoj zemlji, tako je i ova u početku ‘ljubila‘ vrata institucija. Jedina im je vrata otvorila Turistička zajednica grada Zagreba, od koje primaju godišnju financijsku potporu.

– Direktorica TZ-a Martina Bienenfeld prepoznala je važnost Muzeja za turističku ponudu grada te nam svojedobno rekla da smo, uz Matu Rimca, jedini pravi izvoznici pameti – govori Živković.

[caption id="attachment_347457" align="aligncenter" width="670"] Roko Živković; Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]

Prvi Muzej iluzija izvan Zagreba, također u njihovu vlasništvu, otvoren je u Zadru, a prema franšiznome modelu širio se u Ljubljanu i Beč pa Berlin i Oman. Prije desetak dana otvoren je novi u Beogradu, za dvadesetak dana otvara se u Kuala Lumpuru, a onda i u Dubaiju.

Ako želite postati ponosni vlasnik iluzija, samo trebate pratiti korake na internetskoj stranici Muzeja koja vas vodi kroz postupak do ugovaranja posla.

Franšiza za muzeje iluzija koji se otvaraju diljem svijeta podrazumijeva ideju, koncept, ali i eksponate, namještaj, internetsku i marketinšku podršku. Sve to organizira se i proizvodi u Hrvatskoj. A na redu je, u suradnji s UNICEF-om, i novi projekt – Muzej realnosti.

– Kako otvaramo muzeje, tako nam se javljaju ljudi oduševljeni pričom koju žele dovesti u svoj grad. Čak 90 posto naših franšizera dolazi iz redova posjetitelja. Najveći je izazov pronaći odgovarajući prostor, koji mora biti u središtu odredišta i blizu turističkih atrakcija. Naša ekipa zapravo radi sve: eksponate, projektiranje, dizajn prostora i marketing u suradnji s lokalnim agencijama. Franšizer pokriva sve troškove, a mi unosimo ‘know-how‘, obrazujemo zaposlenike i gradimo muzej prema načelu ‘ključ u ruke‘ – objašnjava Živković.

Od ugovaranja posla do gradnje muzeja prođe najčešće između devet mjeseci i godine dana, a troškovi jako variraju od zemlje do zemlje: takav muzej može stajati od 300 tisuća do 1,3 milijuna eura.

>>>U Los Angelesu se otvara Muzej Oscara

– Većina izložaka dolazi iz vlastite proizvodnje na području Zagreba i sve je više tvrtki uključeno u proces. Primjerice, BB metal izrađuje nam metalne dijelove, drvenu građu nabavljamo od Iverpana i Frischeisa, W dizajn izrađuje internetske stranice za sve svjetske muzeje, za IT podršku zadužen je InBlue, a tvrtka Helvetica komunikacije osmišljava kampanje na društvenim mrežama i idejna je začetnica projekta koji provodimo u suradnji s UNICEF-om, Muzeja realnosti – objašnjava Živković.

[caption id="attachment_347456" align="aligncenter" width="671"] Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]

Izvoz i arhitektonske pameti

Muzej iluzija ima i svog podfranšizera, mađarski TVC Entertainment, čiji je vlasnik američki investicijski bankar Jonathan Cooper. Pri posjetu Zagrebu oduševio se idejom i s obzirom na to da je poslovao na Bliskom istoku, otvorio je iluzijama vrata na tom tržištu i danas je franžizer za sve te zemlje.

U Zagrebu Muzej ima dvanaestero stalno zaposlenih i osam studenata na plaći, a barem je još dvadesetak ljudi neizravno uključeno u projekt. Prvi muzej sagradio je mladi arhitekt Juraj Kralj, vlasnik arhitektonske tvrtke Volumen čijih je 70 posto obujma poslovanja danas vezano uz izradu muzeja iluzija diljem svijeta. Uz njega na projektima radi dvoje drugih arhitekata: Jasmina Frinčić, koja je projektirala muzej u Ljubljani, i Sven Franc, koji je radio projekte u Berlinu i Zadru. Kralj trenutačno radi na gradnji muzeja u Kuala Lumpuru i Dubaiju, a nedavno je zbog povećanja obujma posla morao zaposliti nove mlade arhitektonske snage koje su netom diplomirale na Arhitektonskom fakultetu - Nevu Horvat i Maksimiliana Tašlera.

Iluzije su Kralju otvorile sasvim drugi svijet, uspio je probiti se na tržište Bliskog istoka s nekim drugim projektima. Otvorio je nedavno tvrtku u Maleziji, gdje će raditi na projektima visokogradnje i ugovara gradnju ugostiteljskih objekata u Saudijskoj Arabiji.

Prosjek godina zaposlenika Muzeja jest između 24 i 30, pa je tako Antonija Prstačić (27) direktorica franšiza, a Kristijan Fintić (24) tehnički direktor Muzeja. Glavni je dizajner za sve muzeje Dragan Vejnović.

Dio prihoda Muzej ostvaruje prodajom didaktičkih igračaka koje preko tvrtke Mozgaonica Živković i Pamuković uvoze iz Tajlanda, gdje su otkupili licenciju za program za razvijanje kognitivnih vještina ‘Think& Solve‘. Edukativne igračke (oko 250 proizvoda) prodaju i u svim drugim svjetskim muzejima. Svojedobno su pokrenuli i prvu pametnu igraonicu Mozgaonica, no projekt nije naišao na velik interes javnosti. Uložili su mnogo truda i novca, ali, nažalost, pamet očito nije nešto što prolazi u Hrvatskoj za razliku od klasičnih igraonica, kojima biznis cvate.

U New Yorku bi bili bogataši

Iako ne želi govoriti o broju posjetitelja i općenito brojkama, Pamuković kaže da svi muzeji iluzija, gdje god bili, posluju dobro, s time da najviše posjetitelja i dalje ima Zagreb.

– Mnogo smo novca morali uložiti u zaštitu žiga u četrdeset zemalja, da ne govorim o golemim odvjetničkim troškovima. Još smo u investicijskoj fazi, koja neće tako brzo završiti. Ulagali smo u dobre i loše stvari i mnogo smo u međuvremenu naučili pa sa svakim novim projektom dižemo standarde franšize. Povećavamo kvalitetu usluge, ali i zahtjeve. Na nekim smo projektima i suinvestitori; tako franšizeri dobivaju sigurnost, a mi priliku – govori Pamuković.

[caption id="attachment_347460" align="aligncenter" width="671"] Tomislav Pamuković; Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]

U svijetu postoje poznati lanci muzeja kao što su Madame Tussauds ili Ripley‘s Believe It or Not, no Muzej iluzija ne može se po početnim investicijama mjeriti s tim globalnim komercijalnim projektima, kao ni s cijenom ulaznica. Prije dvije godine u Zagrebu se najavljivalo otvorenje triju novih privatnih muzeja, ali čini se da to baš i nije tako lagan posao, da je ideja o brzoj zaradi najveća iluzija.

>>>Na Uskrsni ponedjeljak ‘kobasičasti pas’ dobio svoj prvi muzej

Živković tvrdi da je Hrvatska jedina zemlja na svijetu u kojoj je porezna stopa za privatne muzeje 25 posto; svugdje je između sedam i devet posto. Uz to, da bi privatni muzej bio profitabilan, mora imati vrlo široku nišu posjetitelja jer uske ne prolaze. Uspoređujući privatne muzeje s gradskima i državnima, Pamuković kaže da su uvjeti poslovanja neusporedivi jer država svoje muzeje sponzorira makar u njih ne uđe nijedan posjetitelj, a neusporediv je i broj zaposlenih.

– Nijedan zakon ne spominje privatni muzej, nitko ne zna kamo nas svrstati. Govorili su nam: ‘Niste ni u jednoj tablici.‘ Usporedbe radi, Beč ima 140 privatnih muzeja i to se smatra turističkom granom. Da smo tu ideju realizirali u New Yorku, danas bismo bili milijarderi – zaključuje Pamuković.

Međutim, čini se da upravo to što država ignorira nove kulturne koncepte tjera ljude na kreativnost. Da ovo nije država kakva jest, Pamuković i Živković ne bi danas putovali svijetom i izvozili svoje iluzije u svaki kutak zemaljske kugle.