23. kolovoz 2019.

Nakon intervencije HNB-a: Kad je zapravo kuna bila najjača, i koga to (ne) zanima

Hrvatska narodna banka jučer je aktualizirala prošlotjedni tekst s ovog portala ‘Hrvatsko gospodarstvo već se trese od tečaja kojim će se kune pretvarati u eure‘. HNB je upumpao na devizno tržište 2,46 milijardi kuna otkupom 332,05 milijuna eura od banaka. 

Tako je nova runda jačanja kune koja je prijetila probijanjem razine od 7,380 kuna za euro, nastala zbog povećanog priljeva deviza od turizma, vraćena na 7,395.  Ovo je treća novogodišnja intervencija HNB-a. Središnja banka od početka godine otkupila je od banaka 1,09 milijardi eura, što treba dodati lanjskom otkupu 1,81 milijarde eura.

To aktualizira neizvjesnost, o kojoj sam pisao prošlog tjedna, u kojoj poduzetnici iščekuju tečaj po kojem će se konvertirati kune u euro prilikom ulaska Hrvatske u eurozonu. Uostalom, to je vjerojatno razlog što je prošlotjedni tekst - da se malo pohvalim - bio najčitaniji u povijesti Liderovog portala.

No, dužan sam i jednu ispriku i ispravak. Iznio sam netočan podatak o povijesno najjačoj kuni 27. lipnja 2018., kad je euro vrijedio 7,370521 kunu (srednji tečaj HNB-a). Jedan čitatelj upozorio me na Fejsu da je srednji tečaj na kraju rujna 2008. bio 7,107741. Zaista, prije recesije euro se 2. listopada 2008. spustio i na 7,107478. Stoga zahvaljujem na ispravci i ispričavam se čitateljima jer lanjski tečaj eura i približavanje tečaja početkom ovog mjeseca toj razini nije povijesni maksimum, nego je riječ o najjačoj kuni nakon recesije.

Kako god, ostaje neizvjesnost poduzetnika koji već strepe od tečaja konverzije. S druge je strane priče o konverziji bezbrižnost ljudi koji dijele stavove i status čitatelja koji je prošlotjedni tekst komentirao:

- Kuna ili euro? Svejedno... nemam ni jedno ni drugo...