22. studeni 2018.

Nedeljko Štefanić: Na ljestvici produktivnosti nalazimo se u petom, zadnjem klasteru

Jedno od mnogih pitanja na koje su sudionici konferencije GALP 2018 pokušali dati odgovor je kako primjenom novih tehnologija Industrije 4.0 uspješno modernizirati hrvatsko gospodarstvo i društvo u sljedećih 36 mjeseci (2019- 2022). Kroz predavanja domaćih i stranih predavača, panel diskusiju te predstavljanje uspješnih projekata Lean menadžmenta i Industrije 4.0, između ostalog, bili su predstavljeni dosadašnji rezultati europske i hrvatske industrije. Također, predstavljeni su i inovativni proizvodi budućnosti, koji su zasnovani na tehnologijama Industrije 4.0, koji bi europskoj i hrvatskoj industriji trebali osigurati konkurentnu poziciju na svjetskom tržištu.

- Ova konferencija nam omoguće da vidimo što će se događati u budućnosti i kako se Hrvatska može što prije tome prilagoditi. Mi imamo sposobnosti i mogućnosti, imamo izvrsne ljude te radimo istinski vrhunske stvari. Nažalost, država ne ulaže u visoko obrazovanje, čak dva i pol puta manje od ostatka Europe. S obzirom na financiranje, tj. nedostatak istoga, naša sveučilišta su i dalje izrazito dobra i kvalitetna, kazao je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.

Cilj konferencije bio je ukazati na potrebu ulaganja u procese usvajanja novih digitalnih znanja i vještina zaposlenika te umjetnu inteligenciju koja će svojim prisustvom mijenjati skoro sva područja ljudskog djelovanja.

Hrvatska među najjačima - samo je želja

- Samo zajedno možemo ići naprijed. Već dugo gledamo kako nam je država na raznim ljestvicama pri dnu. Želja nam je da RH bude među 15 najjačih država u Europi. Kroz 36 mjeseci mi možemo modernizirati naše gospodarstvo i društvo, rekao je u uvodu konferencije Nedeljko Štefanić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

[caption id="attachment_368441" align="aligncenter" width="750"] foto: Ratko Mavar[/caption]

Digitalna transformacija utječe na sve sektore gospodarstva i sada je u fokusu a tako će biti i u budućnosti. U narednoj godini EU će u „digitalnu Europu“ uložiti čak 9,2 milijarde eura, pretežno za razvoj umjetne inteligencije, kibernetičku sigurnost, digitalne vještine i digitalnu transformaciju.

- Digitalna transformacija nam omogućava da uhvatimo korak za drugima koji su trenutno uspješniji od nas. U doba digitalne transformacije oni pametni smanjuju razliku i mogu dostići one bogate, rekao je Bakić.

- Uvođenje digitalne tehnologija, davanje pažnje inovacijama i povećanje konkurentnosti našeg gospodarstva. To je ogromna prilika za RH da sustigne ostatak EU. Mi smo uvjereni da to možemo ostvariti. U Ministarstvu gospodarstva radimo okvir za korištenje EU fondova i kohezijskih fondova koji će omogućiti korištenje tih sredstava. Neki danas ovdje ih već koriste i u tom smjeru treba ići, smjeru povećanje konkurentnosti i inovativnosti. Ulaganje u promjenu procesa kroz lean pristup omogućava više koristi, što ekonomskih što financijskih. Što se tiče zakonodavnog okvira, mi ćemo napraviti sve kako bi olakšali ove procese, rekao je državni tajnik Mario Antonić.

Neobećavajuće analize

Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša osvrnuo se u svom izlaganju na globalnu i regionalnu konkurentnost Hrvatske. Predstavio je analize koje nažalost nisu obećavajuće.

[caption id="attachment_368442" align="aligncenter" width="749"] foto: Ratko Mavar[/caption]

- Prema Doing Business analizi, Hrvatska zauzima 58 mjesto od 190 zemlja, što znači da smo posljednjih godina pali čak 10 mjesta. Ispred nas su sada i države regije, poput Srbije i Crne Gore dok je iza nas ostala Albanija i BiH. Prema indeksu globalne konkurentnosti, Hrvatska zauzima 68 mjesto do 198 zemlja. Tu smo isto ostvarili pad od sedam mjesta u posljednjim godinama. DESI indeks (The digital economy and society index) pokazuje mali napredak jer smo prema njemu skočili na 21. mjesto s 25. Na ljestvici Global Inovation, ili globalne inovacije, Hrvatska zauzima 41. mjesto od 126 zemlja. Iako izgleda prilično dobro, i tu smo zabilježili pad s 37. mjesta. I na kraju, na ljestvici digitalne konkurentnosti Hrvatska zauzima 44. mjesto od moguća 63, zaključio je Tomislav Radoš.

Standardizacija je preduvjet za uspjeh

Profesor Nedeljko Štefanić pričao je o važnosti ljudskih potencijala i umjetne inteligencije. Napomenuo je kako je standardizacija preduvjet za uspjeh te da nam je ulazak u EU otvorio niz mogućnosti koje treba iskoristi.

- Digitalizacija stvara usluge vrijedne 110 milijardi eura i u taj vlak treba uskočiti, rekao je Štefanić.

[caption id="attachment_368443" align="aligncenter" width="750"] Mario Antonić, Nenad Bakić i Bernard Goršić, foto: Ratko Mavar[/caption]

Također je kazao kako će poslovi budućnosti zahtijevati digitalna znanja koja mnogi danas nemaju, a prema Svjetskom ekonomskom forumu uskoro će 2,1 milijun radnika biti višak zbog nedostatka adekvatnih znanja. Štefanić se osvrnuo i na produktivnost hrvatskih poduzeća u odnosu na ostale zemlje iz EU.

- Na toj ljestvici se nalazimo u petom klasteru – točnije zadnjem. U klasteru ispred nas su Slovenija, Grčka i Cipar, dodao je Štefanić.

Tijekom izlaganja, Štrefanić je po prvi puta predstavio novu platformu CULIS. „to je platforma koja služi za kontinuirani rast i održivi razvoj. Cilj je da ta platforma poduzećima omogući rast i razvoj. Bazira se na leanu, inovativna je i koristi najbolje alate lean managmenta i digitalne tehnlogije."

CULIS platforma u prvi plan stavlja zaposlenika i pokazuje se izrazito učinkovita u proizvodnim i uslužnim poduzećima ali i u javnoj upravi i javnom sektoru. CULIS ima tri osnovna stupa, a to su lean transformacija, digitalna transformacija i green transformacija, zaključio je Štefanić.