04. prosinac 2016.

Nedozrelo tržište: Banke u žrvnju digitalne transformacije

U Europi se očekuje usporavanje ekonomskog oporavka u 2016. i 2017., a uvjeti za banke u Srednjoj Europi trebali bi i dalje ostati relativno povoljni. Rezultati poslovanja banaka u Srednjoj Europu poboljšali su se kao posljedica povećanog obujma kreditiranja te pada omjera loših kredita u cijeloj regiji. Banke su postigle stopu povrata kapitala (ROE) višu od razine u eurozoni, ali stope profitabilnosti banaka još uvijek su daleko ispod onih koje su bile u godinama prije krize.  Rezultati Deloitteova istraživanja bankarskog sektora u Srednjoj Europi (CE Banking Outlook 2016) pokazuju da bankarski stručnjaci očekuju nastavak rasta pozitivnih trendova i u razdoblju do 2018. te posebno naglašavaju važnost digitalizacije poslovanja kao strateškog prioriteta poslovanja banaka.

Skromnija hrvatska očekivanja

Nastavak digitalizacije poslovanja osigurat će bankama konkurentnost na tržištu te istodobno omogućiti ispunjenje očekivanja klijenata, koji se sve više koriste funkcionalnostima internetskog i mobilnog bankarstva. Nakon šest godina recesije Hrvatska je opet na putu pozitivnih ekonomskih trendova te se očekuje njihov nastavak i rast u visini od 1,9 do dva posto u razdoblju od 2016. do 2018. godine. Unatoč gospodarskom oporavku u 2015., bankarski je sektor bilježio velik neto gubitak, koji je najvećim dijelom bio posljedica troškova vezanih uz konverziju kredita u švicarskom franku. U 2015. stopa povrata kapitala u bankarskom sektoru u Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je minus osam posto, a u 2016. očekuje se njezin oporavak i rast na razinu od pet posto. U 2017. i 2018. stopa povrata kapitala trebala bi ostati na sličnoj razini.

Kako se čini, u Hrvatskoj je pri kraju višegodišnji trend smanjenja kreditiranja te se već u 2017. i 2018. očekuje njegov lagani rast. Nakon ukupnog pada stambenih kredita u 2016. u odnosu na prošlu godinu za 14-ak posto, u 2017. i 2018. očekuje se povratak pozitivnog trenda kao posljedica povećanja zaposlenosti i dostupnijih cijena nekretnina. Kao rezultat ekonomskog oporavka države, rast investicija u sljedećim godinama trebao bi pokrenuti i rast kreditiranja poduzeća na razinu od tri do četiri posto u 2018. Omjer loših kredita u bankarskom sektoru u Hrvatskoj među najvišima je u Srednjoj Europi. Omjer se smanjuje od 2014., a glavni je razlog poboljšanje kvalitete kredita poduzeća za koje se očekuje da će se kao posljedica prodaje nenaplativih kredita i poboljšanja gospodarske situacije znatno oporaviti u razdoblju do 2018. U razdoblju do 2018. godine očekuje se postupan pad omjera loših kredita stanovništva i poboljšanje njihove kvalitete.

Digitalna utrka

Ako pogledamo trenutačne trendove na bankarskom tržištu (pad kamatnih stopa, pojava novih modela i tehnologija u financijskom sektoru – ‘fintech‘, pojačana konkurencija i sl.), niske stope profitabilnosti te povećanje regulatornih zahtjeva, jasno je da je operativna efikasnost u sve većem fokusu banaka. Logičan sljedeći korak okretanje je digitalizaciji i promjeni modela poslovanja, koji omogućuju smanjenje operativnih ‘cost to serve‘ troškova. Na području Srednje Europe (CE) prema Eurostatu, pristup internetu u posljednjih se pet godina konstantno povećavao, a pristup mobilnom internetu znatno je skočio. To je jedan od ključnih pokretača digitalne ekonomije, koja je ozbiljno zahvatila i bankarsko tržište, što nam pokazuje i činjenica da, prema Deloitteovom istraživanju (CEE Top 500 2016: Era digitalne transformacije), 90% banaka vjeruje da digitalna transformacija ima velik utjecaj na bankarski sektor i ostvarene rezultate. S druge strane, 95% banaka tvrdi da su definirale jasnu viziju i strategiju za vlastitu digitalnu transformaciju. Kako bismo dobili jasnu sliku tržišta, Deloitte je proveo analizu digitalne zrelosti bankarskog tržišta analizirajući više od 350 funkcionalnosti u 76 banaka iz osam država Srednje i Istočne Europe (CEE). Svaka od banaka analizirana je u tri glavna kanala – web, internet i mobilno bankarstvo. Deloitteovi testeri u šest koraka prošli su potpuno korisničko iskustvo: prikupljanje informacija, otvaranje računa, prvi koraci za korisnike, svakodnevno korištenje uslugama, širenje odnosa te na kraju zatvaranje računa. Rezultati istraživanja pokazali su da se Hrvatska prema razini zrelosti u bankarskom tržištu pozicionirala na šesto mjesto (od ukupno osam država) s minimalnom prednošću ispred Mađarske temeljenom na razvijenijem segmentu mobilnog bankarstva.

Ograničena funkcionalnost

Posebno je zanimljiva činjenica da, iako banke sve više ulaze u digitalnu sferu i eksperimentiraju s novim funkcionalnostima, u internetskom i mobilnom bankarstvu set osnovnih funkcionalnosti u CE još uvijek je ograničen. Analiza je pokazala da je 13% analiziranih funkcionalnosti prisutno u oko 80% banaka. Te se funkcionalnosti većinom odnose na osnovne usluge kao što su transfer ili pružanje informacija o glavnim proizvodima banke. S druge strane, više od 30% promatranih funkcionalnosti bilo je jedinstveno za manje od 20% banaka.

Takva situacija rezultat je oportunističkog pristupa digitalizaciji proizvoda i pokazuje da većina banaka nema jasnu strategiju i pristup digitalizaciji. Pojedine banke identificiraju i implementiraju inovativne proizvode, koje ostatak banaka naknadno prihvati i implementira ako se pokažu kao uspješne. Međutim, ako žele pobijediti u digitalnoj utrci, banke bi trebale razviti jasne strategije i angažirati osobe koje će voditi i sponzorirati takvu strategiju na visokoj razini (Digital Officer). Osim toga, ključni igrači u ovom polju svoju su vodeću poziciju dostigli i uz pomoć konzultanata specijaliziranih za digitalne strategije. Sa sigurnošću se može tvrditi da digitalno bankarstvo predstavlja sljedeće područje istinske konkurencije na financijskom tržištu. S jedne strane vidimo povećanje internetskog i mobilnog bankarstva, a s druge se pojavljuju nove opcije u platnom prometu koje omogućavaju da se iz tog procesa u potpunosti izostave banke. Činjenica je da će banke s brzim reakcijama na te tržišne poremećaje imati veliku prednost, a one s nedostatkom fokusa na digitalizaciju i koje se još bore sa sustavima ‘legacyja‘ teško uhvatiti priključak. U sljedećem razdoblju možemo očekivati da će pobjednik digitalne utrke biti ujedno i vodeći na tržištu.

Autori: Rado Bekeš i Dalibor Kovačević