08. svibanj 2017.

Novac za pripadnike HVO-a još je za Oreškovića pronađen ‘izvan proračuna‘

Ivana Tarnaj
Ivana Tarnaj

Srbija i Bosna i Hercegovina plaćat će mirovine pripadnika HVO-a. Sredstva za podmirenje dugovanja prema pripadnicima HVO-a država Hrvatska pronašla je u sukcesiji, još za mandata ministrice rada i mirovinskog sustava u Vladi Tihomira Oreškovića, Nade Šikić.

Tvrdnje kako će zahtjev zastupnika Željka Glasnovića, koji je u zamjenu za podršku u parlamentu od premijera Andreja Plenkovića zatražio da se počnu isplaćivati zaostale mirovine pripadnicima HVO-a, teretiti državni proračun u iznosu od 1,3 milijardi kuna, povjesničaj Josip Jurčević ocjenjuje potpuno netočnima. Naime, Šikić je u mandatu Tihomira Oreškovića radila upravo na rješavanju ovog pitanja, a upravo je tada novac za pripadnike HVO-a, invalide, logoraše i članove njihovih obitelji država pronašla izvan proračuna. Dio novca za mirovine i ostala prava, koji se odnosi na 2007. godinu, već je i isplatila.

>>>Evo što je Plenković potpisao

- Nakon raspada Jugoslavije, države iz okruženja bile su dužne onim ljudima koji su, primjerice, iz Hrvatske dio staža odradili u Srbiji, Sloveniji, BiH, dužne plaćati zarađene mirovine. Međutim, kako s hrvatske strane nadležne institucije nisu bile dovoljno uporne u naplati tih potraživanja, ta sredstva nisu uplaćivana. Doduše, Slovenija je podmirivala svoje obveze, pojašnjava Jurčević koji je sudjelovao u artikuliranju stavova branitelja, Dodaje kako je Vlada Tihomira Oreškovića tu nepravičnost pokušala ispraviti na način da se sredstva, na zahtjev Ministarstva financija prema drugim zemljama, sukcesivno uplaćuju u Fond za HVO.

Prioritet pri zapošljavanju i nasljedna prava

Netočno je stoga da zahtjev za isplatu mirovina pripadnicima HVO-a tereti državni proračun, kaže povjesničar Josip Jurčević.

- Pripadnici HVO-a djelovali su na jedinstvenom ratištu, branili su Hrvatsku, pogotovo na južnom bojištu i Posavini. Zbog inertnosti hrvatskih institucija, Hrvatska nije potraživala što joj sukcesijski pripada raspadom Jugoslavije, a istovremeno je stvorena zakonska obveza prema pripadnicima HVO-a. Također, kada govorimo o braniteljima koji su nosili odoru HVO-a, velika većina tih ljudi ne dobiva ništa. Ova prava, o kojima govori i koja traži Željko Glasnović, odnose se isključivo na invalide, logoraše i članove njihovih obitelji, rekao je Jurčević.

Vezano uz zahtijeva da se Zakon o hrvatskim braniteljima što prije nađe u saborskoj proceduri, meritum tog Glasnovićeva zahtijeva tiče se najviše načina njegove provedbe, a vezane uz prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja, koje se, ističe Jurčević, ne poštuju. Jednako važno pitanje je i zahtjev braniteljske populacije da ta prava budu nasljedna.

- Uda li se udovica hrvatskog branitelja, ona i njezina djeca gube sva stečena prava, rekao je Jurčević koji ističe da kada su u pitanju isplate mirovina koje država duguje, ne samo Hrvatima u BiH, već i u Hrvatskoj, čitav niz vlasti odnosile protupravno i neodgovorno.