06. travanj 2017.

Novi Smart Cities: Raste urbani kvocijent inteligencije

Što bi se u pametnim gradovima trebalo proizvoditi i od čega mogu živjeti njegovi stanovnici dok se proizvodnja opamećuje kroz četvrtu industrijsku revoluciju, a val migracija nije zaobišao ni Hrvatsku? Odgovore daju lokalni i globalni stručnjaci za razvoj pametnih gradova u posebnom izdanju ‘Smart Cities‘, koje je na tržište pušteno uoči Liderove konferencije ‘Smart Cities: Pametnim rješenjima do održivoga grada‘ koja se održava u petak, 7. travnja, na Zagrebačkom velesajmu.

Rast urbanog kvocijenta inteligencije

Gradonačelnici i predstavnici tvrtki koje svojim rješenjima omogućuju kvalitetniji život stanovnicima gradova objašnjavaju, među ostalim, kako raste urbani kvocijent inteligencije te kako se pretvorba gradova u pametna središta financira modelima u skladu s potrebama stanovnika. Otkriva se i kako se po Hrvatskoj trenutačno pali 3000 pametnih svjetala u javnom aranžmanu. U privatnom, građani sve češće pedaliraju na posao, voze se zagrebačkim tramvajem pola sata za četiri kune ili sami u automobilu, premda je utaban smjer kako treba izgledati progresivni prijevoz sutrašnjice.

Vizija, infrastruktura i primjeri pametnih gradova

‘Smart Cities‘ donosi i kako građani s pomoću društvenih mreža (u Hrvatskoj) i aplikacija (u svijetu) postaju urbani planeri, a i kako bi nam Hrvatska trebala izgledati za koju godinu pita li se arhitekte. Uzalud nam prostorni planovi, jasno je, ako nema vizije života u gradovima.

Istražili smo i kakva je infrastruktura u Hrvatskoj,  u kakvom su stanju cijevi, vodovi, kabeli, transformatori… Rezultat? Detaljno je nabrojano u ‘Smart Citiesu‘ u priči o tome kako pitka voda do nas još stiže i azbestnim cijevima.

Uz primjere pametnih gradova, u izdanju se našao i izvještaj s placa. Postaje, među ostalim, jasno zašto ‘trbuh Zagreba više ne kruli na Dolcu‘.