28. studeni 2018.

Novi Tehnopolis: Umjetne žene bolje su od vas ili vaših?!

Ni među robotima nema rodne pravice sudeći prema načinu na koji se pojam android lakonski upotrebljava i za feminiziranog i za muškobanjastog robota. Da bi se ispravila ta golema nepravda i izazvala još jedna jezična dilema, novi Tehnopolis bavi se njome, ginoidom.

Stvarno savršene

Ona je savršena jer šuti, pjeva ili srdačno odgovora i uz sve to zarađuje. Tako je, naime, programirana. Ginoid (od grč. gynēka – žena), izraz je kojima se, rijetko doduše, naziva robot konstruiran tako da izgleda kao žena, za razliku od često upotrebljavanog pojma androida napravljenoga prema uzoru na muškarca. Ginoidi, kao i femboti, odnosno virtualne materijalizirane ili nematerijalizirane pojave, postali su fiksacija pop-kulture. S obzirom na to da je i sve više opskurnih priča o tehno-Pigmalionima koji ih stvaraju i upotrebljavaju, došao je red i da Tehnopolis predstavi neke od trenutačno najpopularnijih predstavnica svoje vrste - umjetne žene.

Instagramske su posvuduše, primjerice, supermodeli: latinoljepotica Miquela Sousa znana i kao Lil Miquela i tamnoputa Shudu. Svoje profile i stotine tisuća, ako ne i milijune, pratitelja imaju i Sophia, robotska inačica glumice Audrey Hepburn, poznata i kako državljanka Saudijske Arabije te virtualna pjevačica Poppy.

https://www.youtube.com/watch?v=lwnoSeiAFSY

Registar pokajnika

Kome se ne da slušati Poppyne hitove ("Lawlife" pogledan je na YouTubeu više od 48 milijuna "puta), u novom Tehnopolisu, Liderovom izdanju o tehnologiiji, znanosti i inovacijama može, među ostalim, doznati da ne treba očekivati da će mu Djed Mraz ove godine pod božićno drvce donijeti kvantno računalo. Tu je i registar inovatora pokajnika, izumitelja koje je satrlo grizodušje kad im je inovacija komercijalizirana.

Jelena Madir, direktorica Službe Europske banka za obnovu i razvoj, u razgovoru objašnjava zašto će biti nužne velike izmjene zakona zbog kodiranih pametnih ugovora. Intervjuiran je bioetičar i filozof Hrvoje Jurić, predsjednik Hrvatskoga bioetičkog društva koji bi, kaže među ostalim, ‘najradije živio u anarhijskom komunizmu koji bi bio ostvarenje ideala demokracije, pa i mnogih kršćanskih ideala‘.

Novi Tehnopolis bavi se i teleportacijom u svemir, ucjenjivačkim virusima tj. ransomwareima, natječajima za široke mase koje otvaraju velike tehnološke kompanije, prislušnim uređajima ili, kao bolje, novim sustavima zaštite, pametnim termostatima, urbanim vrtlarima i nadljudima ili suvremenim cirkusantima, akrobatima i ljudima od gume koji pomiču granice svog tijela.

Za uspavljivanje

Tehnopolis, koji je na tržištu uz Lider od 30. studenoga, a već je dostupan u digitalnom izdanju, piše i o tome kako istraživači pokušavaju natjerati kancerogene stanice da ‘izvrše samoubojstvo‘. Otkriven je, naime, u svakoj od njih kôd za samouništenje koji sad još samo treba aktivirati pa se bolesnici neće trebati podvrgavati kemoterapiji.

Vrijeme je i za uspavljivanje. Fiziološki fenomen hibernacije, objašnjava se u Tehnopolisu, uskoro bi mogao pomagati oboljelima i ljudima koji rade u neljudskim uvjetima.