Aktualno
StoryEditor

Novi Zeland: Eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom pokazao se uspješnim

30. Srpanj 2018.

Početkom godine prenijeli smo vijest o novozelandskoj kompaniji Perpetual Guardian koja testira četverodnevni radni tjedan, a sada svjetski i domaći mediji pišu kako se pilot projekt pokazao iznimno uspješnim, te čelnici kompanije razmišljaju da praksu učine stalnom.

Zaposleni su tijekom eksperimenta izvijestili o boljoj ravnoteži posla i privatnog života, na radna mjesta su se vraćali s više energije, a šefovi su uočili bolju kreativnost i pažnju zaposlenika koji su na posao dolazili na vrijeme, nisu odlazili s posla prije vremena, kao što i nisu odlazili na dugačke pauze. Njihov stvarni uspjeh na poslu, objašnjava Jarrod Haar, profesor sa Sveučilišta u Aucklandu, nije se promijenio kad su radili četiri dana umjesto pet.

>>>Neviđeni kompromis: Njemački sindikat izborio se za 28-satni radni tjedan

Perpetual Guardian, piše tportal, nije prva kompanija koja je testirala radno vrijeme drugačije od tradicionalnog peterodnevnog osmostatnog radnog tjedna. Među pionirima ovakvih pokusa su kompanije u nordijskim zemljama, konkretno u Švedskoj, u kojoj je krajem osamdesetih godina centar za brigu o starijima skratio radno vrijeme kako bi se zaposlenicama omogućila bolja usklađenost s radnim vremenom njihovih supruga koji su radili u obližnjim rudnicima.

U jeku globalne ekonomske krize ponovno je aktualizirano testiranje kraćeg radnog vremena, pa su tako mnoge kompanije povremeno kratile radni tjedan kako ne bi morale otpuštati randike. Ipak, ta je promjena bila tek privremena.

Nekoliko je opcija kako skratiti radni tjedan – smanjenje broja radnih sati uz jednak broj radnih dana, smanjivanje broja radnih dana uz isti broj radnih sati dnevno, te smanjenje broja radnih dana uz povećanje broja sati dnevno.

>>>Japancu smanjili plaću za nekoliko tisuća eura – išao na pauzu tri minute ranije

Primjer dobre prakse su automehaničarski centri Toyote u Göteborgu u kojima već 16 godina radni dan traje šest sati. Sličnu praksu tijekom vremena su počele prakticirati brojne kompanije, među kojima su najčešće mlađe tvrtke koje se bave informatičkim uslugama i sličnim djelatnostima kao što su švedski Filimundus i danski IIH Nordic.

Kraće radno vrijeme i za javne službenike

Prilagodba radnog vremena nije ograničena samo na privatne kompanije, već se takvi pokusi sve češće upražnjavaju u javnoj i državnoj upravi. Najpoznatiji primjer je štokholmska gradska vlast koja je devedesetih privremeno uvela šestosatni radni dan u vrtiće i centre za brigu o starijim i nemoćnim osobama. Tada je došlo do smanjenja troškova, međutim, nije jednostavno odrediti, ističe stručnjakinja u tom području Brigita Olsson, je li do ušteda nastalih manjim bolovanjima došlo zbog kraćih radnih sati ili drugih faktora. Kraći radni tjedan za poslodavca znaći veći trošak jer je potrebno zaposliti više ljudi, no istovremeno manji je trošak naknade za nezaposlene, kao i još niz dodatnih varijabli koje ulaze u konačni izračun.

Državna administracija u američkoj državi Utah 2008. godine je testirala četverodnevni radni tjedan, no radnici su dnevno radili po 10 sati, stoga je ukupni zbog radnih sati u tjednu bio jednak. Državni službenici u tom pokusu nisu dobivali manju plaću, a osim dodatnog slobodnog dana ostvarena je ušteda na troškovima prijevoza za taj jedan radni dan manje.

>>>Pilot projekti: Kompanije krate radno vrijeme na dnevnoj i tjednoj razini

Istraživanja ukazuju na brojne pozitivne efekte skraćenog radnog tjedna, kao i na činjenicu da su zaposlenici produktivni najviše četiri do pet sati dnevno, da prekomjereni broj radnih sati dovodi do većeg broja grešaka što povećava troškove, ali i da ljudi koji previše rade imaju veći rizik oboljevanja od depresije i oboljevanja općenito. Iako su povoljni efekti kraćeg radnog vremena i više nego očiti, tranzicija na takav sustav nije jednostavna.

Istraživanja ukazuju na to da je peterodnevna osmosatna radna praksa zastarjeli koncept koji bi se trebao fleksibilizirati u skladu s novim vremenima i oblicima posla. Više bi tvrtki trebalo barem kao pilot projekt isprobati kraće radno vrijeme i nakon toga donijeti konačnu odluku o tranziciji.

25. travanj 2024 14:11