27. travanj 2018.

Nuklearna katastrofa kao mamac za turiste: Černobil privlači sve više stranaca

Kamera? Tu je. Sunčane naočale? Tu su. A Geigerov brojač? Sve većem broju turista u posjetu kontaminiranoj zoni oko Černobila taj je uređaj potreban u obilasku posljedica najgore nuklearne katastrofe u povijesti.

Nenaseljena zona isključenja, koja se prostire u promjeru 30 km oko bivše nuklearke, u posljednje vrijeme doživljava svojevrsan turistički procvat. Gotovo 50.000 turista, od čega su 70 posto stranci, prošle je godine došlo vidjeti postrojenje koje je nakon eksplozije 26. travnja 1986. odaslalo radioaktivne oblake diljem Europe.

>>>Černobil: Bizarne sklonosti turista

‘Željela sam vidjeti nešto potpuno drugačije‘, kaže Maja Bandić iz Hrvatske i svoj dan u posjetu Černobilu opisuje ‘čudesnim‘.

Na glavnom ulazu u zonu isključenja je kiosk u kojem se mogu kupiti majice i magneti za hladnjak. Naravno, glavni motiv je crno-žuti simbol upozorenja na radijaciju. Ondje je čak moguće i prenoćiti u jednom skromnom hotelu ili dvama hostelima u blizini nuklearke.

>>>Černobilska ostavština: Radioaktivne divlje svinje tumaraju Švedskom

Viktor Harčenko, vlasnik turističke agencije Go2chernobyl.com koja od 2012. organizira posjete elektrani, kaže da je broj posjetitelja znatno porastao otkako je iznad nuklearke postavljen novi čelično-betonski sarkofag koji je znatno smanjio rizike radioaktivnih curenja. Taj je događaj dobio golemu pažnju svjetskih medija i ublažio strah ljudi prema Černobilu, kaže Harčenko, naglašavajući da je rizik minimalan.

‘Dan boravka u zoni isključenja po dozi radijacije odgovara dvosatnom letu iznad Atlantika‘, rekao je.

>>>Radioaktivnost iz Rusije došla i do srednje Europe

Ali jedan iz skupine turista, 28-godišnji Argentinac Joel Alvaretto priznaje da je "malo uplašen" jer je čuo da se učinci radijacije vide tek mnogo godina poslije.

Nekoliko ukrajinskih putničkih agencija u ponudi ima odlazak u Černobil, od jednodnevnih izleta do sedmodnevnih boravaka. Cijene su od 25 do 650 eura, a aktivnosti uključuju razgled novog štita iznad oštećenog reaktora, hranjenje golemih somova u radioaktivnim vodama nuklearnih bazena za hlađenje i vožnja pored "crvene šume" - borovine čije su se iglice iz zelenih pretvorile u crvene zbog velike količine radijacije nakon eksplozije reaktora.

>>>Šveđani pod pritiskom SAD-a zbog zabrane nuklearnog naoružanja

Vrhunac posjeta je odlazak u grad duhova Pripjat, izgrađen za radnike nuklearke nekoliko kilometara od nje. Gotovo 50 tisuća ljudi evakuirano je iz Pripjata dan nakon nesreće. Nikad se nisu vratili u svoje kuće. U praznim stambenim zgradama i u školama vide se razbacane knjige i igračke, veliki ‘ringišpil‘ izdiže se iznad napuštenog i obraslog zabavnog parka.

"Cijeli grad je relikvija onoga što je bio", kaže švedski student Adam Ridemar koji je Pripjat posjetio s ocem.

>>>Otvoren hostel u kontaminiranoj zoni oko Černobila

Iznenađen je bujnom vegetacijom jer je očekivao betonsku džunglu.

Priroda, međutim, vraća zemlju koja joj je oduzeta. Iz asfalta niče divlja trava i postupno ga prekriva, a stambene zgrade nestaju iza razlistala zelenila, što je prizor koji zadivljuje mnoge posjetitelje.