Slovenski državni holding (SDH) koji upravlja državnom imovinom u utorak je odobrio početak prodaje Nove ljubljanske banke (NLB).
Ravnateljica SDH-a Lidija Glavina izjavila je na konferenciji za novinare da je SDH danas donio odluku o rasponu cijene po kojoj će se potencijalnim investitorima nuditi dionice najveće slovenske banke koja je u stopostotnom vlasništvu države. Iako se očekivalo, raspon očekivane cijene nije objavljen nego će biti poznat u petak, kada se očekuje objava prospekta o prodaji banke inicijalnom javnom ponudom (IPO).
>>>Nova Ljubljanska banka u godinu dana ‘oprala milijardu dolara iz Irana’
"Odluka o prodaji NLB-a je donesena i postupak se nastavlja, a sve pojedinosti, uključujući raspon cijene dionice, bit će objavljene u prodajnom prospektu koji očekujemo ovaj tjedan", kazao je predsjednik nadzornog odbora SDH-a Damjan Belič.
U skladu s obvezama dogovorenim s Europskom komisijom, Slovenija ove godine treba prodati najmanje 50 posto dionica NLB-a, a iduće godine još četvrtinu, kako se pomoć države pri dokapitalizaciji banke krajem 2013. od gotovo 1,5 milijardi eura ne bi računala kao nedopuštena subvencija.
Ako ne bude potrebnog interesa i ako ne uspije prodaja najmanje polovice dionica, računat će se da je transakcija neuspješna i do prodaje neće doći, kazao je Belič.
Prijašnja Vlada Mire Cerara već je jednom odgodila prodaju banke, navodeći kako cijena koja je bila ponuđena pri prvom pokušaju IPO natječaja nije bila primjerena pravoj vrijednosti banke, Raspon cijena tadašnja je vlada postavila u rasponu 55 do 71 eura.
Prema sadašnjem planu, 10 posto raspoloživih dionica NLB-a ponudilo bi se malim ulagačima, a ostale institucionalnim. Vlada se još uvijek može umiješati u prodajni proces, jer ima ovlasti skupštine dioničara.
>>>EK odbila molbu Slovenije za posredovanjem oko NLB-a
Prodaja najveće slovenske banke i dalje nailazi na moćne političke i lobističke otpore, no vjeruje se da će Europska komisija i vlada ovaj put inzistirati da se proces dovede do kraja.
Komisija prodaju banke zahtijeva i zbog ocjene da je jedino tako moguć njen održiv razvoj, kako bi se izbjeglo da joj država i dalje mora pomagati subvencijama i štititi je od eventualnih gubitaka.