11. srpanj 2019.

Opa! Hrvati prešišali regionalni prosjek u neočekivanoj disciplini - bogaćenju

Hrvati imovinu drže u svojoj zemlji, puno više od ostatka istočne Europe i svijeta, a tržište upravljanja osobnim bogatstvom će se u Hrvatskoj ubrzano razvijati. Digitalizacija postaje ključna za konkurentnost u tom segmentu svugdje u svijetu, što stvara sjajnu priliku za hrvatski IT sektor, koji se može uključiti sa svojim rješenjima u globalnu utakmicu razvoja industrije upravljanja osobnim bogatstvom  

S obzirom na to da je stalan rast osobnog financijskog bogatstva na globalnoj razini naglo stao 2018. godine, upravitelji imovinom moraju iznova osmisliti svoje poslovne modele kako bi uspjeli na sve napučenijem tržištu, na kojem se novi i postojeći igrači nadmeću oko pružanja usluga sve široj i zahtjevnijoj bazi klijenata. Naglasci su to iz najnovijeg izvješća tvrtke Boston Consulting Group (BCG) pod nazivom Global Wealth 2019: Reigniting Radical Growth (Globalno bogatstvo 2019.: oživljavanje temeljnog rasta).

Izvješće s rezultatima BCG-ova 19. godišnjeg istraživanja o globalnoj industriji upravljanja bogatstvom uključuje i procjenu veličine tržišta rađenu za 97 tržišta, koji zajedno čine 98 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, a koristi podatke dobivene od više od 150 upravitelja imovinom o pritiscima na njih da ostvare rezultate i ključnim strateškim područjima koja bi se trebala poboljšati. Izvješće uključuje i uvide u povećanje baze klijenata ciljanjem sve većeg bogatog segmenta, povećanje razmjera i prihoda preoblikovanjem modela angažmana klijenata te jačanje kibernetičke obrane, kako bi se zaštitili podaci klijenata i zadržalo njihovo povjerenje.

U Hrvatskoj je rast osobnog bogatstva premašio regionalni prosjek. Hrvatska, za razliku od istočne Europe i svijeta, ima uravnoteženu distribuciju osobnog bogatstva, gotovo tri četvrtine ukupnog bogatstva se nalazi u segmentu od 250 tisuća dolara, a osobno bogatstvo veće od toga se nalazi u rukama nekolicine ljudi. Također, u Hrvatskoj je i udio prekograničnog bogatstva, onog koje se drži izvan granica zemlje, puno manji nego u ostatku istočne Europe i svijeta. Hrvati svoje bogatstvo uglavnom drže ‘onshore‘, odnosno u Hrvatskoj.

- Očekujemo da će se, zbog visokog stanja novčanih depozita, segment upravljanja osobnim bogatstvom u Hrvatskoj ubrzano razvijati. Podloga za to će biti razvoj investicijskih fondova i raznih oblika životnih osiguranja i mirovina. No, za takav oblik štednje treba razviti povjerenje u samo tržište kapitala – smatra Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner u BCG-u i dodaje gdje vidi priliku domaćeg rasta.

- U svijetu je industrija upravljanja osobnim bogatstvom stagnirala u prošloj godini, a digitalne inovacije su ključne za jačanje konkurentnosti i u tom sektoru. To je, ujedno, prilika za hrvatski IT sektor, da se uključi u globalnu utakmicu razvoja digitalnih rješenja u ovom segmentu i tako ojača svoju ponudu usluga.

2018. najgora godina za dionice u proteklom desetljeću

Godina 2018. bila je najgora godina za dionice u proteklom desetljeću, između ostaloga i zbog činjenice da su važniji tržišni indeksi pali za čak 20 posto. Takav nagli pad rezultata tržišta vlasničkih vrijednosnih papira, ponajprije u četvrtom tromjesečju, značajno je utjecao na osobno bogatstvo, a zatim i na profitabilnost upravitelja imovinom. Osim toga, 2018. godine osobno financijsko bogatstvo na globalnoj je razini poraslo za tek 1,6 post, na 205,9 bilijuna američkih dolara, što je znatno manje od 7,5 posto (na 202,7 bilijuna dolara) zabilježenih godinu dana ranije te osjetno ispod složene godišnje stope rasta (CAGR) od 6,2 posto, ostvarene u razdoblju od 2013. do 2017. godine.

Porasao broj milijunaša

Broj milijunaša (u američkim dolarima) u svijetu 2018. godine je porastao za 2,1 posto, na 22,1 milijuna, u usporedbi s godinom ranije. Ti pojedinci zajedno trenutno posjeduju 50 posto osobne financijske imovine u svijetu. Najviše milijunaša nalazi se u Sjevernoj Americi, što je u skladu s dugogodišnjim uzorkom. U razdoblju između 2018. i 2023., međutim, regija koja će najvjerojatnije zabilježiti najbrži rast populacije milijunaša (10,1 posto) je Azija (ne uključujući Japan); slijede Afrika (9,8 posto) i Latinska Amerika (9,1 posto). Do 2023. godine ukupni bi broj milijunaša na svijetu trebao doseći 27,6 milijuna.

Mogućnosti prosperiteta

S obzirom na snažan pritisak na upravitelje imovinom, da iznađu nove izvore rasta, u izvješću se ističe kako je jedno od najvećih područja moguće ekspanzije istovremeno i jedno od najzanemarenijih: bogati podsegmenti (tzv. affluent segment). Ta je kategorija, u kojoj se bogatstva kreću između 250 tisuća i milijun američkih dolara, golema i sastoji se od 76 milijuna pojedinaca diljem svijeta, a procjene govore kako će njihova uloživa imovina rasti po impozantnoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 6,2 posto tijekom sljedećih pet godina. Ta baza mogućih klijenata i korisnika usluga upravljanja imovinom pokazuje izvanredan potencijal.

Preustroj angažmana klijenata

Izvješće ističe kako će postojeći igrači koji i dalje posluju po starom biti značajno oslabljeni u usporedbi s konkurencijom. Tijekom sljedećih nekoliko godina, najuspješnije tvrtke će biti one koje se odluče na preustroj modela angažmana klijenata i usmjere na ugrađivanje podataka, analitike i novog načina rada end to end. Savjetnici se moraju odmaknuti od prodajnih aktivnosti u režiji institucija te usvojiti modele angažmana koji se temelje na podacima i koriste više različitih kanala. Osim toga, upravitelji imovinom morali bi poticati savjetnike da se prestanu doživljavati kao pojedinci koji djeluju samostalno te da sebe vide kao predvodnike multidisciplinarnih stručnih timova, koji upravljaju različitim ulaganjima, upravljaju širim portfeljima proizvoda, i vrlo jednostavno i lako se prebacuju s mrežnih (online) na izvanmrežne (offline) interakcije.

Nužnost kibernetičke sigurnosti

Rizik od kibernetičkih napada u slučaju tvrtki koje pružaju financijske usluge 300 puta je veći od istog tog rizika s kojim se suočavaju ostale tvrtke. Bavljenje takvim napadima i njihovim posljedicama generira troškove koji su za banke i upravitelje imovinom veći od istih troškova u ostalim sektorima. Pa ipak, usprkos sve većoj potrebi za većom informacijskom sigurnosti i kibernetičkom otpornosti, BCG je otkrio kako su brojne financijske institucije slabo opremljene da bi mogle djelotvorno reagirati na takve napade. BCG-ovi stručnjaci ističu kako bi upravitelji imovinom trebali kvalitetnije štititi povjerljive informacije klijenata, štititi ih od rizika krađe podataka i kvalitetnije štititi osjetljiva plaćanja i ostale mreže od vanjskih napadača.