08. ožujak 2018.

Oporba ‘popljuvala‘ pravosudnu reformu; Kuščević: Ako ne bude napretka dat ću ostavku

Saborska rasprava o paketu pravosudnih zakona koja je počela u srijedu, nastavljena je i u četvrtak na sjednici Sabora, vladajući ističu kako je to mini reforma pravosuđa, dok oporba uzvraća da to nije ni reforma ni mini reforma, već je riječ o kamilici.

Za Ivana Lorinovića (Promijenimo Hrvatsku) pravosuđe je rak rana hrvatskog društva, no predloženo ne smatra "ni reformom ni mini reformom".

>>>Kuščević: Mijenjat će se Stečajni zakon radi sprečavanja sukoba interesa izvanrednog povjerenika

- Mostov prijedlog Zakona o Državnog sudbenom vijeću kao i oni koje će iz resora pravosuđa tek uputiti, zapravo su prava pravosudna reforma, a ne ova kamilica koja nam je ovdje predstavljena, tvrdi mostovac Nikola Grmoja.

Za njega je ocjenjivanje sudaca žarište problema.

- Ono ne postoji za sve suce, nego samo za one koji se kandidiraju za viši sud. I zašto nije uvedeno kontinuirano ocjenjivanje svih sudaca, rekao je Grmoja koji ima dvojbe i oko mjera za rješavanje pitanja zastare i predmeta koji su otišli u zastaru.

Bez suglasja oko mreže sudova

Nema konsenzusa o pitanju mreže sudova, pa dok HDZ pojašnjava važnost stalnih službi, SDP se zauzima za ‘sudbene dane‘.

- Svjesni smo da ne možemo omogućiti da u svakoj manjoj sredini postoje sudovi, ali isto tako je bitno omogućiti građanima da ne moraju putovati po 50-60 i više kilometara do suda kako bi obavili ono što trebaju, kaže Marija Jelkovac (HDZ).

>>>Paket od šest reformskih pravosudnih zakona upućen u Sabor

SDP-ovac Orsat Miljenić pak ocjenjuje kako se dobro pravosuđe ne očituje u tome "da imate sud kod kuće, na pet minuta, nego da imate kvalitetnu i brzu presudu, a veći sud omogućava specijalizaciju".

- Hrvatsko pravosuđe je bilo u katastrofalnom stanju, a danas je u nešto malo manjem, no ne smijemo biti zadovoljni s onim što danas imamo i moramo krenuti dalje unaprjeđivati, poručila je Vesna Pusić (GLAS). Traži i tansparentniji izbor sudaca.

- Puno se bolje pouzdati u unaprijed definirane jasne i prepoznatljive pokazatelje nego u arbitrarno diskrecijsko pravo članova DSV-a ili bilo čega drugoga, rekla je.

>>>Prijedlog zakona o sudovima i DSV-u: Most za veće ovlasti, plaće vezane uz ocjenjivanje i staž

Također je podsjetila kako smo 2011. i 2012. imali 1,6 milijuna neriješenih predmeta, danas ih je 508.931. "To je pomak ali je preko 500 tisuća neriješenih predmeta previše", kaže Pusić.

Smatra kako je problem i dalje sankcioniranje, nagrađivanje i unaprjeđivanje sudaca; model koji je na snazi, podsjeća, razriješio je samo šest sudaca, a zamjera i nejasne i nedostatne odredbe o stegovnoj odgovornosti sudaca.

Oporba traži da se zakonom propiše i nagrada za kvalitetan rad.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković priznaje kako "u ovom trenutku nema mehanizma za nagraditi one koji dobro rade i smanjiti plaću onima koji stvaraju lošije rezultate", no najavio je da se i o tome promišlja.

Objedinjena rasprava o o sudovima, DSV-u i sjedištima sudova

Zastupnici objedinjeno raspravljalju o tri zakona: o sudovima, Državnom sudbenom vijeću, područjima i sjedištima sudova.

>>>Petrov: Prijedlog pravosudne reforme – PR dokument kojeg kao da je priredio Edvard Škaroruki

Prema prijedlogu spajaju se prekršajni s općinskim sudovima, u kojima će i dalje postojati prekršajni odjeli, ali će suci koji nemaju dovoljno predmeta biti raspoređeni na druge predmete.

Predlaže se da se sve procesne radnje provode u okviru stalnih službi izvan sudova, odnosno da je predsjednik Suda dužan organizirati provođenje rasprave u stalnim službama izvan sjedišta Suda.

>>> Stečaj hrvatskog stečajnog postupka

Zbog nezadovoljstva načinom imenovanja sudaca, odnosno sporosti te nepoštivanja bodovne ljestvice (izabere se sudac sa 70. mjesta, a ne netko koji je među prvih pet), izmjenama Zakona o DSV-u propisuje se da je DSV dužan u roku šest mjeseci od raspisivanja javnog poziva imenovati suca, vodeći računa, uz ostalo, o bodovima s rang ljestvice.

Ukida se odredba da ministar daje mišljenje u procesu imenovanja predsjednika sudova, a mijenja se i regulativa i u pogledu imovinskih krtica sudaca tako da će one biti dostupne javnosti.

Mijenjaju se odredbe izbora predsjednika Vrhovnoga suda tako da DSV šest mjeseci prije isteka njegova mandata raspisuje javni poziv, a kandidature se dostavljaju Uredu predsjednice Republike, koja sve te kandidature dostavlja na mišljenje saborskom Odboru za pravosuđe i općoj sjednici Vrhovnoga suda.

Kuščević je spreman na ostavku ako izvješće o javnoj upravi za 2018. ne pokaže bitan napredak

Ministar uprave Lovro Kuščević ustvrdio je u četvrtak, komentirajući izvješće Europske komisije u dijelu koji se tiče javne uprave, da su pokrenute brojne reforme javne uprave, a on je spreman i na ostavku ako izvješće o stanju u javnoj upravi za 2018. ne bude označeno kao bitan napredak.

>>> Reforma javne uprave: 53,6 milijuna kuna za kompetencijski okvir i sustav upravljanja kvalitetom

- Jasna je poruka Europske komisije da reforme idu, BDP je u porastu, prepoznaje se i porezna reforma, ali prepoznate su i reforme koje stoje, koje ne idu pravim tijekom, rekao je Kuščević novinarima nakon Vladine sjednice.

Kaže da ne može preuzeti odgovornost za izvješće o radu Ministarstva uprave za cijelu 2017. godinu jer je postao ministrom prošle godine u šestom mjesecu.

- U tih šest mjeseci pokrenuli smo brojne reforme koje će se vidjeti tek u 2018. godini. To su velike reforme, kao novi Zakon o plaćama državnih službenika, istaknuo je Kuščević.

>>>Kuščević: Kreće projekt e-Pristojba, uvodi se kartično plaćanje u urede državne uprave

Kuščević očekuje da će taj zakon stupiti na snagu ovog ljeta, pa će se ocjenjivanje zaposlenika provesti u 2019. godini za rad u 2018. godini. Već tada će svi službenici osjetiti veću plaću ako su dobro radili, odnosno manju plaću ako nisu dobro radili, poručio je.

Na pitanje misli li da je donošenje "lex šerif" bio dobar potez, Kuščević je ustvrdio da su izmjene Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi bile jako dobre, što potvrđuje podataka da su otad održani izvanredni izbori u samoj jednoj jedinici lokalne samouprave, a dotad je u 2017. bilo 17 izvanrednih izbora.

>>>Petrov: Osigurani su uvjeti za reformu javne uprave, ali odlaskom Mosta iz vlasti sve je stalo

Što se tiče digitalizacije javne uprave, Kuščević priznaje kako to nije provedeno u dovoljnoj mjeri, ali tvrdi da je zatekao takvo stanje.

Provodimo 15 projekata, vrijednih preko 700 milijuna kuna, a za koji tjedan bit će potpisan veliki projekat - Centar dijeljenih usluga (CDU), vrijedan 305 milijuna kuna, u sklopu kojeg će se uvezati sva javna tijela u Hrvatskoj. To znači da nema više šaltera, službenik će vam svu potrebnu dokumentaciju izvaditi u svom uredu, priložiti spis i riješiti problem, dodao je.

- Već u ovoj godini vidjet ćete izvrsne rezultate a ja ću, ako treba, i ostavku staviti na raspolaganje ako izvješće o stanju u javnoj upravi za 2018. godinu ne bude označeno kao bitan napredak, poručio je Kuščević.