13. prosinac 2017.

Orsolya Nemes: Generacijske razlike pretvaraju borbu između talenata u borbu za talente

Glavno predavanje na Liderovoj konferenciji Generation Management održala je Orsolya Nemes s Milestone Solutions Laba iz Budimpešte koja je sudionicima pojasnila osnovne pojmove poput generacijske teorije, karakteristika famoznih milenijaca i izazova budućnosti.

Nizom vrlo starih citata pokazala je da nerazumijevanje starih prema mladima postoji vjerojatno koliko i ljudi, želeći reći da i danas postoji dosta mitologije oko generacijskih razlika. Dio je istina, dio je mit, poručila je Nemes, te primijetila da je generacijska teorija naglašenija na Zapadu zahvaljujući tehnološkom napretku.

>>>Otvorena konferencija Generation Management: Pavić pozvao mlade da odu u inozemstvo, ali da se vrate

Pojam generacije gledan je do prije nekih 200 godina uglavnom vertikalno, kao djed, otac i sin, da bi tek u proteklih nekoliko stotina godina postao horizontalan – ljudi sličnih godina. Prema Karlu Mannheimu, jednom od očeva moderne sociologije, dva su faktora ključna za stvaranje razlika među generacijama, a to su neka velika kriza ili rapidni razvoj tehnologije. Oboje je u zadnjih nekoliko desetljeća prisutno na Zapadu, stoga ne čudi sve veća uočljivost generacijskih razlika.

Ipak, upozorila je, pri razmatranju generacija valja imati na umu da se radi o pojedincima, ne skupinama, da na percepciju utječu financijska i društvena pozadina svakog pojedinca, životni ciklus (iskustva u određenom periodu života) i status. To su neki od problema kada se razmatra generacijsku teoriju. Dapače, segmentacijom mađarskih milenijaca, Nemes je pokazala na koliko se malom uzorku stvaraju općenite percepcije o generaciji rođenoj između 1982. i 1995., iako i oko toga postoje prijepori (Amerikanci obično uzimaju 2000. kao gornju granicu). Naime, od ukupno oko 600 tisuća ljudi koji spadaju u ovu kategoriju, tek njih oko 60–ak tisuća ima diplomu i zapravo glas koji se sluša i koji na kraju utječe na ukupnu percepciju te generacije. Razlike su postale uočljivije i zahvaljujući nizu faktora kao što su globalizacija, mobilnost, tehnologija, demografija, financijska kriza, poslovna mobilnost, organizacijska kultura i karijerni put.

Jedna od posljedica ovih procesa i razlika koje su ogolili jest pretvaranje borbe između talenata u borbu za talente, odnosno borbu kompanija za zadržavanje najkvalitetnijih ljudi jer velik broj milenijaca brzo mijenja radno mjesto. Glavni faktori za odlazak iz kompanije su novci, manjak prilika i loše vodstvo, dok ostanku pomaže napredovanje na poslu i poticanje liderskih kompetencija. S obzirom da će milenijci do 2020. činiti pola ukupne radne snage, a do 2025. čak tri četvrtine, potrebno je prilagoditi se i pokušati upariti stare i nove generacije tako da jedni uče od drugih, poručila je Nemes.