Stručnjaci i otočani iz cijelog svijeta okupili su se na prvom Svjetskom kongresu pametnih otoka, održanom početkom tjedna, na otoku Calvia na Mallorci. Profesor Ekonomskog instituta, Nenad Starc, ujedno i novi voditelj radne skupine za izradu novog Zakona o otocima, vijećnik gradskog vijeća Grada Korčule Vjeran Filippi te voditeljica LAG-a 5, (Lokalne akcijske grupe) Marija Roglić dali su hrvatsku perspektivu ideji da se u Europi stvori ujednačeni razvoj otočnih ekonomija.
Kolegama otočanima iz Europe i svijeta, voditeljica LAG-a 5 Marija Roglić govorila je o načinima upravljanja vodom na otocima. Istaknula je važnost očuvanja i osuvremenja tradicionalnog načina upravljanja oskudnim resursima na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su otoci. Istaknula je i važnost njihove sinergije sa suvremenim tehnologijama kao prilike za razvoj otporne i prilagodljive otočne mikroekonomije.
Kongresu je nazočilo 1500 delegata te 120 međunarodnih otočnih predstavnika uključujući Bahrein, Bali, Korziku, Dominikansku republiku, Portoriko, Trinidad i Tobago. Hrvatski su predstavnici istaknuli želju da postanu zemlja predvodnica decentralizirane otočne politike na Jadranu i Mediteranu.
"Otočna platforma"
Glavna svrha kongresa iz europske perspektive bila je kreiranje "otočne platforme" koje će ujedinjenjem i snažnim glasom lobirati prema Europskom parlamentu i Europskoj komisiji da se uvaži "otočnost" kao prepreka ujednačenom razvoju otočnih ekonomija.
-U duhu uspješnih inicijativa kao što su Pametni gradovi nadovezuje se priča Pametnih otoka koja želi ujediniti predstavnike javnog, civilnog, gospodarskog i znanstvenog sektora kao "lokalne" inicijative kojom će se ići prema donositeljima politika sa konkretnim prijedlozima i projektima za razvoj otočnih zajednica, ističe Marija Roglić.
Među glavnim govornicima bili su i geopolitički futurist, Parag Khana koji se osvrnuo na ulogu povezanost otoka u urbaniziranom svijetu; te bivši predsjednik Kiribatija, Anote Tong.
Valja dodati i kako je ovo jedan u moru primjera hrvatskh otočana iz svih sektora kako se zalažu za izmjene nepovoljnih politika za otočane kroz Otočni sabor koji je, premda u potpunosti volonterska organizacija, snažan alat ujedninjenih otočana u borbi za svoje mjesto u zakonima i razvojnim politikama Republike Hrvatske ali i Europske unije.
Interes za suradnju sa hrvatskim otočanima već su iskazali bivša gradonačelnica najsjevernijeg naseljenog otoka Svaldbard, Christin Kristoffersen te predsjednica Škotske federacije otoka Camille Dressler.