15. srpanj 2017.

Otvoreni kôd preuzima prvenstvo

Danas se oko 95 posto od dvije tisuće vodećih tvrtki u svijetu koristi rješenjima utemeljenima na otvorenome kodu. Pitanje je samo jesu li toga uopće svjesne. Naime, neki od njihovih programa ključnih i kritičnih za poslovanje, barem u nekim dijelovima njihova IT sustava, ni najmanje trivijalnima, potječu iz zajednice ‘open sourcea‘.

Niži troškovi podrške

Rješenja utemeljena na otvorenom kodu rabi oko 95 posto od dvije tisuće vodećih tvrtki u svijetu. pitanje je tko je toga svjestan i treba li ipak jeftinija rješenja tražiti u nekom oblaku.

Nije oduvijek bilo tako. Sjećate li se kako su nam, kad su se računala tek počela široko upotrebljavati, pojedini programi zadavali probleme? Bez njih računala uopće nismo mogli upotrebljavati svrhovito. Pa smo te programe nabavljali zaobilaznim načinima zbog kojih bi nam danas FBI mogao pokucati na vrata. Sve dok nismo potkraj 90-ih upoznali pojam program otvorenoga koda (engl. open source software), koji je isprva smatran veoma kontroverznim. Riječ je o softveru čiji je izvorni kôd dostupan unutar ‘open source‘ licencije svim korisnicima koji mogu mijenjati, prepravljati i poboljšavati njegov sadržaj. Svaki izučeni ili jednostavno talentirani kompjutoraš na svijetu može ga poboljšati, utjecati na njega, što nosi različite posljedice. U pravilu, nasreću, dobre. Toliko dobre da su se i vlasnici licencija onoga programa kojim smo se svi koristili više-manje nelegalno usmjerili, nakon gotovo dva desetljeća, prema otvorenom kodu. Prema istraživanju analitičke grupe Gartner predstavljenome lani na konferenciji Open Source Days u Zagrebu, neki od glavnih motiva za primjenu rješenja otvorenoga koda ukupno su niži troškovi održavanja i niži troškovi podrške.

>>>VIDEO: ‘Open source’ mašina za automatizaciju povrtnjaka razgrabljena prije tržišne premijere

- Tvrtke koje se njima koriste ističu da takvi programi nerijetko povećavaju sigurnost i pružaju stratešku i kompetitivnu prednost pred konkurencijom te više prilika za inovaciju vlastitih IT profesionalaca kad rade s takvim rješenjima - rekao je Boris Vrabec, partner u Gartnerovoj zagrebačkoj podružnici.

Otvoreni kôd nije ni egzotična ni čudnovata alternativa komercijalnim konkurentima. Danas je taj softver ravnopravan suparnik komercijalnoj alternativi s izraženom tendencijom preuzimanja tržišnog prvenstva i dominacije. Ipak, i dalje izaziva kontroverzije. Ljudi i dalje najčešće govore o njemu u kontekstu besplatnoga, što je samo djelomično istinito. Naime, nema troškova kupnje (licencija) za takav softver, no usluge razvoja, treninga i prilagodbi itekako se naplaćuju.

‘Open source‘ vs. cloud

Više od milijun projekata u području obrade velikih podataka, oblaka, mobilne tehnologije, internet stvari i aplikacija u oblaku danas se razvija u otvorenome kodu.

Prvotna je ideja ‘open source‘ softvera sloboda upotrebe, a ne besplatna upotreba, a to znači da s dostupnim kodom možete napraviti što god želite. I dalje je, kaže Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave Poslovne inteligencije, osnovna prednost softvera otvorenoga koda - cijena.

- Licencije su besplatne, što je osnovna prednost, no poslovanje s takvim softverima nosi i neke rizike, čega je poslovna zajednica itekako svjesna. Naime, nema ni podrške ni prilagodbe pojedinih dijelova softvera pojedinačnim tvrtkama, što je velik rizik. Iako ima i onih koji su spremni kockati se, danas je trend poslovanje u oblaku. Takva rješenja mnogo su bolja i djelotvornija od otvorenoga koda, licencije se također ne plaćaju, samo pretplatna cijena upotrebe, koristi ipak ima - objašnjava Oreščanin.

Ne slažu se svim s takvim kvalifikacijima.

- ‘Open source‘ donosi inovaciju i brzinu razvoja suradnjom velikog broja entuzijasta. Pogledajmo softver ‘big data‘. Nakon što je Google otvorio ‘Hadoop‘, projekt koji se pod okriljem ‘Apachea‘ 2006. nastavio razvijati kao ‘open source‘, zajednica je razvila cijeli ekosustav ‘big data‘ koji je jedan od glavnih ‘buzzworda‘ današnjice i iza kojega stoji golemo tržište. Tvrtke se formiraju kao pružatelji usluga oko ‘open source‘ projekata pa korisnici tako dobiju ono najbolje: sigurnost zbog podrške tih pružatelja usluga i inovativnost koju donose takvi projekti - objašnjava Eduard Camaj, osnivač startupa Erato.