Na jučerašnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, poslodavci i sindikati izjasnili su se po pitanju prijedloga devet mjera poticanja zapošljavanja koje im je uputio Hrvatski zavod za zapošljavanje. Pojedine mjere su pohvaljene, a pojedine pokuđene, postoji prostor za napredak i nadamo se da ćemo u idućoj fazi postići povećanje broja zaposlenih, zapošljivosti i kompetencija nezaposlenih u RH, istaknuo je ministar Ćorić u izjavi novinarima. Evo o kojim je sve novostima riječ.
Novi modeli financiranja prijevoza
Po novome prijevoz bi trebao biti financiran po dva modela, u gradovima s javnim prijevozom pokrivao bi se trošak mjesečne karte, dok će se u ostalima obračunavati 0,75 kuna po kilometru od kuće do posla. Kod stručnog osposobljavanja radnika (SOR) trošak prijevoza bi pokrivao poslodavac, a isplata putnih troškova dosad je isplaćivana po različitim programima na što je Europska komisija uputila upozorenje HZZ-u, kako navodi Poslovni.hr.
Ključna promjena, prema mišljenju Ministarstva rada je i namjera da se dosadašnja privremenost mjera aktivne politike zapošljavanja transformira u dugoročno održivo zapošljavanje, što bi kako očekuju trebalo omogućiti uvođenje kombiniranog primjenjivanja mjera. Primjerice, poslodavac koji želi zadržati zaposlenika sa stručnog osposobljavanja moći će podnijeti zahtjev i umjesto njegovog vraćanja na burzu za njegov daljnji rad koristiti drugu mjeru.
Podizanje maksimalne potpore
Slični paketi bit će omogućeni i teže zaposlivim osobama koje koriste mjere javnog rada, kojima će se omogućiti zajamčena naknada u nepunom radnom vremenu uz mogućnost samozapošljavanja. Podići će se dosadašnja razina maksimalne potpore s 25 na 35 tisuća kuna, a osoba koja se samozapošljava moći će i povući dodatna sredstva zapošljavanjem još dva radnika.
>>>Vlada s 1,5 milijardi kuna želi potaknuti zapošljavanje mladih i dugotrajno nezaposlenih
Poslodavci su reagirali na dio o mjerama zapošljavanja stalnih sezonaca, čiji konačan prijedlog nalaže poslodavcima koji će koristiti mjeru da ne mogu zaposliti više sezonaca od broja stalno zaposlenih, što je uvjet koji do sada nije postojao u ovoj mjeri.
Ova mjera uvodi i gornju granicu naknade, koja bi, umjesto dosadašnjih 60 posto bruto plaće koju su sezonci ostvarivali u prvih 90 dana povratka na burzu, ubuduće iznosila najviše 70 posto prosječne hrvatske neto plaće u prvih 90 dana, a nakon toga dobivat će 35 posto.
Iako poslodavci pozdravljaju ograničenje, oponiraju tvrdnjama o visini naknada koje su primali sezonci po dosadašnjem modelu, a koji su po njihovim procjenama daleko od spominjanog prosjeka od 6400 kuna, odnosno oko 4000 kuna.
Veća kontrola programa
Veća kontrola slijedi u svim programima, posebice kod programa stručnog osposobljavanje, u kojemu se neće čekati da sami poslodavci dostave informacije o tome jesu li smanjili broj zaposlenih nakon uzimanja SOR-ovca, nego će se to ubuduće činiti preko Porezne uprave.
Iz Ministarstva rada su najavili da će se po toj mjeri posebno provoditi stroža kontrola zbog proširenja korištenja mjere stručnog osposobljavanja i na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem. Iako je do sad najviše korišten program SOR, u Ministarstvu očekuju povećan interes i broj korisnika po svim programima.