16. travanj 2019.

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

Gotovo polovica tvrtki koje posluju kod nas ne bi ponovno izabralo Hrvatsku kao poslovnu lokaciju, pokazalo je novo gospodarsko istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, čije su rezultate u utorak predstavili predsjednik Komore Thomas Sichla (direktor Zagrebačkih otpadnih voda), članica uprave Komore Medeja Lončar (direktorica Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju) te direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff.

Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je sa prošlogodišnjih šezdeset osam na pedeset i četiri posto, pri čemu treba naglasti da je ta brojka do 2017. godinama iznosila visokih osamdeset posto. Ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe koji iznosi sedamdeset devet posto. Kao glavne razloge nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.

Prognoze rasta također su lošije nego lani pa samo devetnaest posto ispitanika očekuje poboljšanje gospodarske situacije (prošle godine trideset tri posto). Udio poduzetnika koji trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuju kao negativnu također je naglo porastao u odnosu na prošlu godinu, točnije s trideset devet na šezdeset jedan posto.

Vlastitu poslovnu situaciju ispitana su poduzeća ocijenila nešto pozitivnije pa je dvadeset šest posto opisuje kao dobru, šezdeset posto kao nepromijenjenu i četrnaest posto kao lošu.

Četrdeset dva posto smatra da će gospodarska situacija krenuti nabolje, no ta je brojka u 2018. godini bila viša za petnaest posto. Dodajmo i da je šezdeset devet posto anketiranih rad Vlade ocijenilo lošim.

Usprkos tome, Hrvatska je s osmim mjestom od dvadeset zemalja Srednje i Istočne Europe i dalje relativno atraktivna te, uz iznimku Slovenije (peto mjesto), atraktivnija od svojih susjeda i konkurencije na jugoistoku Europe (Mađarska je deveta, Srbija jedanaesta, Bosna i Hercegovina osamnaesta...). Kao najveće prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost zaposlenika, akademsko obrazovanje, produktivnost i motivaciju zaposlenika te infrastrukturu. Na vrhu liste najatraktivnijih zemalja za poslovanje ove se godine našla Estonija.

Po prvi puta provedeno je i istraživanje o digitalizaciji hrvatskih poduzeća koje je pokazalo da se polovica ispitanih smatra vrlo ili potpuno digitaliziranima. Više od osamdeset posto ih ima pozitivan stav prema digitalizaciji, iako trideset posto od toga broja priznaje da im nedostaju potrebne kompetencije.

Tri četvrtine tvrtki zbog digitalizacijskih procesa očekuju značajne promjene svog poslovanja u narednim godinama, dok osamdeset posto drži da digitalizacija na njih utječe djelomično ili snažno. Kao najveće prednosti digitalizacije ocijenili su povećanje učinkovitosti i produktivnosti, bolje planiranje i kontrolu, smanjenje troškova te analizu i korištenje podataka. Preprekama i rizicima smatraju neadekvatnu kvalifikaciju i kompetentnost zaposlenika, visoke troškove investiranja, manjak standardizacije i certifikacije, informatičku sigurnost te nejasne ekonomske prednosti. Potrebu za političkim djelovanjem vide u poreznim poticajima za digitalizaciju, poticanjem odgovarajućeg obrazovanja i educiranja te izgradnji visokokvalitetne širokopojasne mreže.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.