22. kolovoz 2019.

Pad izvoza: Čak 17 članica EU u lipnju ove godine imalo izvoz manji nego u svibnju

Izvoz EU u ostatak svijeta u lipnju je bio 4,4 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine. Unatoč tome, prvu polovicu godine EU je završila s 4,2 posto boljim izvoznim rezultatom nego u istom lanjskom razdoblju

Prva procjena vrijednosti robe izvezene iz 28 zemalja Europske unije u ostatak svijeta kaže da je u lipnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježen pad od 4,4 posto. Još je lošiji podatak Eurostata koji se odnosi na 19 zemalja eurozone.

Njihov je izvoz na tržišta izvan EU u lipnju pao 4,7 posto. Još je snažnije, za 6,6 posto pala i njihova međusobna trgovina, a na razini svih 28 članica međusobna trgovina u tom mjesecu smanjena je za 6,4 posto u odnosu na lanjski lipanj.

Hrvatska najviše podbacila

Čak je 17 članica Europske unije u lipnju imalo manji izvoz na tržišta u ostatku svijeta nego u svibnju ove godine. Među njima je i Hrvatska, koja je ujedno s 18,4 posto nižim izvozom u usporedbi s prethodnim mjesecom, najviše podbacila. No u slučaju Hrvatske riječ je tek o stotinjak milijuna eura izvoza na druga tržišta manje nego u svibnju te, bez obzira na visok postotak pada, nimalo ne utječe na opću sliku EU izvoza.

Zabrinjavajuće je da su pad izvoza izvan EU zabilježile dvije vodeće europske ekonomije, Njemačka i Francuska. Njemački je izvoz u lipnju bio 1,4 posto manji nego u svibnju, a francuski čak 9,8 posto.

Unatoč lošim lipanjskim rezultatima, prvu polovicu godine EU je, na razini svih 28 zemalja članica, završila rastom izvoza u ostatak svijeta od 4,2 posto (958 milijardi eura). Uvoz iz ostatka svijeta istodobno je iznosio 1007 milijardi eura, što znači da je porastao 4,9 posto u odnosu na prvu polovicu prošle godine.

Rezultat je toga rast vanjskotrgovinskog deficita EU za 6,9 milijardi eura, na 9,1 milijardu eura. Rast međusobne trgovine unutar EU u prvoj je polovici godine bio 2,3 posto, a ukupna je protrgovana vrijednost robe na unutarnjem tržištu iznosila 1814 milijardi eura.

Stagnacija njemačkog izvoza

Od svih članica EU jedino je Cipar na razini prvog polugodišta, u odnosu na prvu polovicu prošle godine, imao pad izvoza, ali njegov je izvoz za ukupnu EU sliku manje važan i od hrvatskog.

Vrijednost izvoza Cipra u prvih je šest mjeseci, naime, ukupno iznosila tek 1,6 milijardi eura. Alarm, međutim, zvoni na uzbunu zbog Njemačke, čiji izvoz u prvom polugodištu, doduše, nije pao, ali nije ni rastao. Ostao je na istoj razini, 667 milijardi eura, kao i u prvom polugodištu prošle godine.

Uvoz je u prvih šest mjeseci Njemačka povećala ukupno za tri posto, na 555 milijardi eura, što je rezultiralo smanjenjem njezina vanjskotrgovinskog suficita za čak 13 milijardi eura. No ni to nije problem jer je Njemačka i dalje u suficitu od 112 milijardi eura.

Problem je, međutim, u tome što stagnacija njemačkog izvoza upućuje na stagnaciju cjelokupnoga njemačkoga gospodarstva. To pak u prijevodu znači da bi se njemačka stagnacija vrlo lako mogla preliti i na njezine vanjskotrgovinske partnere, osobito one kao što je Hrvatska, kojima je Njemačka jedno od najvećih izvoznih tržišta.