Aktualno Preporučeno Znanja

Par savjeta za uspješan crowdsourcing ideja

Lider
Autor Lider

Mnoge organizacije traže pojedince diljem svijeta kako bi provele crowdsourcing, odnosno vanjske suradnike koji bi im predložili nove ideje. Zbog čega je crowdsourcing toliko poseban? Odgovor na ovo pitanje dao je Harvard Business Review u istraživanju o tome zašto neke organizacije uspješno provode crowdsourcing, a druge ne.

Crowdsourcing nije nov pojam, štoviše organizacije ga koriste stoljećima.

Primjerice, Britanski Parlament je još u 18. stoljeću koristio crowdsourcing kako bi pronašao rješenje za goruće probleme s područja znanosti. Također, Napoleon je koristio crowdsourcing kako bi pronašao najbolje rješenje za dostavu hrane svojim vojnim trupama na udaljenim bojišnicama.

Danas je crowdsourcing doživio svoj veliki povratak i postao naširoko prihvaćen zahvaljujući internetu.
Jedna od današnjih organizacija koja ga uspješno koristi je Netflix, koja je tako tražila rješenje kako poboljšati svoj alat za preporuke za 10 posto, a dobili su više od 44 tisuće rješenja. Još jedan primjer uspješnog crowdsourcinga je portal MyStarbucksIdea.com, koju je lanac Starbucks pokrenuo 2008. godine kako bi prikupio ideje svojih potrošača, na što je reagiralo njih više od 100 tisuća diljem svijeta.

NASA već neko vrijeme uspješno koristi crowdsourcing kako bi umanjili izloženost kozmičke zrake na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Više od tisuću ljudi je ponudilo potencijalna rješenja, a njih četvero je za svoje ideje dobilo novčanu nagradu. Ovi primjeri pokazuju da mnoge organizacije koriste crowdsourcing kako bi prikupili ideje koje im pomažu da poboljšaju svoje proizvode i usluge.

>>>Pročitajte ili preuzmite prvi cjeloviti vodič za crowdfunding na hrvatskom jeziku

Ipak, postoje i primjeri organizacija koje nisu uspješno provele crowdsourcing kampanje. Jedna od njih je Njemačka piratska stranka koja je 2012. provela istraživanje, u kojemu je ciljna skupina prvenstveno bila populacija regije Sjeverna Rajna-Vestfalija, gdje je stranka na posljednjim lokalnim izborima dobila potporu od 7.8 posto. Od 18 milijuna stanovnika samo 20 ljudi je reagiralo. Njemački magazin Der Spiegel je ovaj neuspjeh opisao riječima ‘to je osnova demokracije u kojoj nitko ne sudjeluje.’

Istraživanje je provedeno u suradnji s kompanijom UserVoice, a u njemu su proučavani napori više od 20 tisuća organizacija.

Rezultati istraživanja pokazali su da uspjeh i neuspjeh korištenja crowdsourcinga može ovisiti o koracima koji se provode, a menadžeri organizacija koje su u tome uspjele poduzimaju dva tipa akcija.

1. Proaktivna pažnja – organizacija prva mora iznijeti ideju

Uspješne organizacije same predlažu ideje i pozivaju ljude da raspravljaju o njima, umjesto da čekaju da suradnici naprave prvi korak i iznesu prijedloge. Proaktivnom pažnjom organizacije pružaju dragocjene informacije vanjskim suradnicima tako što im daju do znanja koji tip rješenja traže. Također omogućuje i uspostavljanju uzajamne komunikacije koja dovodi do dijeljenja znanja, a vanjski suradnici su više motivirani da iznose svoje ideje.

Poticanje sudionika da dijele svoje ideje je ključno na samom početku procesa crowdsourcinga. Ni jedan sudionik ne želi biti onaj koji će prvi iznijeti prijedlog, stoga organizacije prije diskusije moraju predložiti svoje ideje.

2. Reaktivna pažnja – pokažite da vam je stalo

Istraživanje također pokazuje da organizacije koje javno reagiraju na dobivene prijedloge dobivaju znatno veći broj prijedloga od onih koje to ne čine. To motivira vanjske suradnike da dodatno doprinose svojim idejama. Također, ukazuje na to koje vrste prijedloga organizacija želi i daje do znanja suradnicima o tome kakvi prijedlozi su dobrodošli. Novi suradnici ne znaju hoće li organizacija saslušati njihove prijedloge, ako organizacija pokaže da su im njihovi prijedlozi dragocjeni bit će više motivirani da predlažu nove ideje.

Kombinacija proaktivne i reaktivne pažnje je ono što je potrebno da crowdsourcing rezultira uspjehom.

Uzimajući sve ovo u obzir, zaključak istraživanja je da menadžeri koji slijede ove korake imaju veće izglede za uspjeh.

Iako se ove akcije čine jednostavnima za provedbu, organizacije često nisu sklone njihovu korištenju. Sve dok organizacije ne budu spremne prve podijeliti svoje ideje, teško da će crowdsourcing rezultirati uspjehom.

>>>Crowdfunding STEM revolucije u hrvatskim školama koje ‘ne mogu čekati kurikularnu reformu’

Isto tako, istraživanje pokazuje da organizacije radije angažiraju suradnike s kojima su već radili, nego one koji su potpuno novi. Ključ uspjeha leži i u fokusu na suradnji s novim suradnicima, a uloga menadžera je da osiguraju uspješno provođenje crowdsourcinga i obrate pozornost na vanjske suradnike prije no što im oni prezentiraju svoje ideje.

Komentari