Slovenac je napisao prvi moderni priručnik o pčelarstvu, pa i ne čudi što je Slovenija zemlja koja prevodi u podizanju svijesti o ugroženosti pčela u suvremenom svijetu.
Pčelarstvo je njegovana nacionalna tradicija u Sloveniji, gdje se živopisne košnice mogu vidjeti načičkane na poljima, na rubovima šuma, u vrtovima i na krovovima.
>>> EU zabranjuje supstance u pesticidima koje ‘drogiraju‘ pčele
Pčela se kao simbol radinosti često nalazi iznad ulaza u banke ili muzeje, čak i na posebnoj kovanici od dva eura koju je središnja banka izdala povodom prvog Svjetskog dana pčela 20. svibnja, incijative koju je Slovenija pokrenula, a UN prihvatio.
"Jednom kad se počnete baviti pčelarstvom, to je kao ovisnost, Nama je pčelarstvo u genima," kaže Boštjan Noč, čelnik slovenskog saveza pčelara.
Oko 10.000 ljudi u Sloveniji ima svoje košnice. To je deset puta više pčelara po glavi stanovnika od Španjolske, vodećeg europskog proizvođača meda. Slovenska ljubav prema pčelarstvu začela je u 18. stoljeću kada je Anton Janša (1734-1773) napisao prvi moderni pčelarski priručnik. Austrijska carica Marija Terezija imenovala ga je nakon toga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču, carskoj prijestolnici.
>>> Pčelari: Treba urediti tržište uz državnu intervenciju
"Anton Janša položio je temelje koji se koriste i danas, unatoč tehnološkom napretku", kaže Noč, hvaleći Janšinu "seljačku logiku" koja je izdržala ispit vremena.
Svjetski dan pčela, 20. svibnja, Janšin je rođendan.
Noč ističe da je druga najčešća vrsta pčela u svijetu - kranjska pčela, ime dobila po slovenskoj regiji.
"Kranjska pčela je baš onakva kakvi su Slovenci nekada bili: skromna i blaga", kaže 69-godišnji Karl Vogrinčič koji se pčelarstvom bavi 40 godina i tvrdi da je to "stvar ljubavi, više nego bilo čega dugog".
"Pčelarstvo znači ponovno otkrivanje znanja koje su naši preci već imali, a mi smo ga zaboravili u takozvanom modernom životu", objašnjava Vogrinčič.
Njega proizvodnja meda ne zanima toliko koliko mogućnosti apiterapije, primjene pčelinjih proizvoda u alternativnoj medicini.
>>> Pčelarima isplaćeno 14,1 milijun kuna
Međutim, čak niti Slovenija nije bila pošteđena trendova zbog kojih je UN upozorio da je 40 posto beskralježnjaka oprašivača, posebno pčela i leptira, ugroženo na globalnoj razini.
Najveći krivac za to su pesticidi i onečišćenje.
"Moramo smanjiti upotrebu pesticida. Ako gradimo ceste, pčelama moramo nadomjestiti uništena staništa", kaže Noč i dodaje kako proglašenje Svjetskog dana pčela pokazuje da svijest o važnosti pčela raste.
"To je razlog za optimizam", zaključio je.