Aktualno
StoryEditor

Petrov: Hrvatska mora proglasiti isključivi gospodarski pojas

08. Siječanj 2018.

Predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je u ponedjeljak u Splitu da Hrvatska mora proglasiti isključivi gospodarski pojas jer na takav način "stječe svoje suverenističko pravo na gotovo 24.000 kvadratnih kilometara", a u trenutku kad se proglasi pojas osim niza benefita koje će Hrvatska radi toga imati, ostale zemlje koje s nama graniče će sjesti za stol i početi dijaloge koje su trebale započeti davno prije."

Most nezavisnih lista predstavio je u Splitu prijedlog odluke o izmjeni odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskome moru kojim traži da Hrvatski sabor proglasi isključivi gospodarski pojas u svim sadržajima iz dijela V. konvencije UN-a o pravu mora iz 1982. godine i da primjena predloženoga pravnog režima počne godinu dana nakon uspostave gospodarskog pojasa.

>>> Juncker: Granični spor je puno važniji nego što mislite, on utječe na cijeli EU

"Europska unija je dala savjet svim svojim članicama da proglase isključivi gospodarski pojas iz razloga što se na takav način ostvaruje mogućnost kontrole i bolja uspostava pravila, da bude što je manje moguće otvorenih dijelova mora gdje se ne zna tko koji dio nadzire", rekao je Petrov na konferenciji za novinare u Splitu. Kako je istaknuo, ne radi se samo o kvotama za ribarenje, nego i o ekološkoj zaštiti našeg mora, o zaštiti arheoloških nalazišta i zaštiti eksploatacije prirodnih bogatstava. "Dok god nemamo proglašen isključivi gospodarski pojas, nismo u mogućnosti u potpunosti nadzirati more. U trenutku kad se proglasi isključivi gospodarski pojas, osim niza benefita koje će Hrvatska radi toga imati, ostale zemlje koje s nama graniče će sjesti za isti stol i početi dijaloge koje su trebale započeti davno prije", rekao je Petrov.   Istaknuo je da Hrvatska mora proglasiti isključivi gospodarski pojas, na takav način "stječe svoje suverenističko pravo na gotovo 24.000 kvadratnih kilometara".

Hrvatska mora proglasiti isključivi gospodarski pojas, na takav način "stječe svoje suverenističko pravo na gotovo 24.000 kvadratnih kilometara", rekao je Petrov. koji je dodao da ranije nisu išli s tom inicijativom jer su čekali ad arbitražni postupak sa Slovenijom završi. - Bez obzira što Slovenci misle ili netko drugi, Europska unija savjetuje svojim članicama da to naprave. To se mora napraviti bez obzira s kim smo u arbitražnom postupku – rekao je Petrov.

>>>Zaljev kao nogomet: Najvažnija sporedna stvar u odnosima između Hrvatske i Slovenije

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja rekao je kako prijedlogom odluke o izmjeni odluke o proširenju jurisdikcije Hrvatske na Jadranskome moru ta stranka nastavlja rad na isti način kao što su zaključili prošlu godinu u kojoj su bili oporbena stranka s najviše zakonskih inicijativa, njih 21.

"Osim što smo bili žestoka oporba, bili smo i konstruktivni, a ovim nastavljamo i suverenističku politiku koju je Most zastupao cijelo vrijeme. U jeku rasprava i arbitraže sa Slovenijom Most je jedina parlamentarna opcija čije je vodstvo 2009. godine sudjelovalo u prikupljanju potpisa protiv arbitražnog sporazuma jer smo smatrali da ne treba pristajati na ucjene Slovenije, a ovom inicijativom nastavljamo svoju politiku", izjavio je Grmoja.

Dodao je kako u vezi s prijedlogom odluke žele čuti mišljenje javnosti i stručnjaka, a podsjetio je kako je to bio jedan od uvjeta Mosta te da je Vlada na prvoj svojoj sjednici  (listopad 2016) donijela odluku da počnu konzultacije o proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa, ali s tim u vezi nije učinjeno ništa iako Hrvatska ima obvezu proglasiti taj pojas.

Na dobre odnose s Talijanima, koji su naši najveći gospodarski partneri, pozvao je Ante Čikotić, koji je rekao da se međusobno moramo uvažavati i poštovati, a sve mora biti utemeljeno na međunarodnom pravu i suradničkim odnosima.

>>>Branitelj Tromblon zaprijetio flotom od 100 brodova koji će štititi hrvatske teritorijalne vode

"Nečinjenjem se odričemo 28 tisuća kvadratnih kilometara, a ekonomska računica je jednostavna. Prosječno treba oko sto eura po kvadratnom kilometru za nadzor. To je oko 2,5 milijuna eura koje bismo godišnje trebali izdvajati za očuvanje Jadrana, kontrolu plovidbe i ostalo, a Europska komisija je dala izraditi studiju po kojoj je moguće dobiti najviše 30 milijuna eura na hrvatskoj strani Jadrana od ribe, a ostalom eksploatacijom čak do 150 milijuna. Imamo višekratnu ekonomsku vrijednost i moramo preuzeti odgovornost. Težnja naše inicijative je da se ide prema zaštiti Jadrana, zaštita nam je na prvome mjestu, a na drugome mjestu nam je gospodarski interes, kontrola plovidbe i arheologija", zaključio je Čikotić.

Miro Bulj ocijenio je da bi Hrvatska odavno proglasila isključivi gospodarski pojas na Jadranu da sve hrvatske politike do sada nisu bile sluganske i da nisu vodile dodvorničku politiku. Pozvao je sve saborske zastupnike, bez obzira na to iz koje opcije dolazili, da podupru njihov prijedlog. "Naša je obaveza prema budućim generacijama da zaštitimo Jadran po pitanju gospodarskih i ekoloških resursa", istaknuo je. "Dosta je dodvorništva i sluganstva, dosta je onih koji se klanjanju briselskim činovnicima, dosta je onih koji rješavaju probleme između Rusije i Ukrajine, vrijeme je da riješimo naše suvereno pravo na Jadranu i cijelom teritoriju Hrvatske. Ne vjerujem da će bilo koji saborski zastupnik biti protiv ovoga zakonskog prijedloga", istaknuo je Bulj.

17. travanj 2024 23:39