Aktualno Preporučeno

Picula: Umjesto militarizacije, šengenizirajmo granice!

Tonino Picula
Lider
Autor Lider
Umjesto militarizacije, granice treba schengenizirati granice jer budućnost EU ovisi o nadograđenom, djelotvornom i proširenom Schengenu, rekao je zastupnik Tonino Picula u Dubrovniku na međunarodnoj konferenciji ‘Schengen – postignuća i očekivanja’ gdje je okupio predstavnike Europske komisije, Europskog parlamenta, predstavnike ministarstava unutarnjih poslova Hrvatske, Bugarske i Rumunjske te druge stručnjake. 
 
Ova konferencija organizirana je u kontekstu aktualnih rasprava u europskim institucijama o izazovima funkcioniranja Schengena, potrebi njegovog jačanja kao i proširenja. 

 “Potrebno je jačati povjerenje i sustave sigurnosti, a pitanje je političke mudrosti pronaći balans između jednog i drugog”, poručio je Picula, Europski povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos, pozvao je i danas Vijeće “da prihvati Bugarsku, Rumunjsku kao i Hrvatsku čim ispuni kriterije, u schengenski prostor jer je inkluzivniji Schengen jači Schengen”. Zastupnik Picula naglasio je kako je pristupanje Hrvatske Schengenu, naš prvi strateški cilj nakon ulaska u Europsku uniju: “Ulaskom Hrvatske u Schengen ukinuo bi se nadzor na tzv. unutarnjim granicama odnosno granicama Hrvatske prema članicama EU – Sloveniji i Mađarskoj. Također, Europljani svake godine u Schengenskom prostoru ostvaruju oko 1,25 milijardi putovanja – to je posebno važno za Hrvatsku kao izrazito turističku zemlju jer većinu naših gostiju čine državljani EU koji će lakše, s manje kontrola i manje čekanja na granicama, moći doći u Hrvatsku”.

>>> Božinović: Hrvatska će do kraja godine ispuniti tehničke uvjete za Schengen

Zamjenik glavnog direktora Opće uprave Europske komisije za unutarnje poslove Simon Mordue najavio je povećanje proračuna s dosadašnjih 13 na 35 milijuna eura, čime će biti donesena “nova generacija upravljanja granicom”. Potpredsjednik Odbora LIBE koji je zadužen za Schengen i predsjednik Stranke europskih socijalista Sergei Stanishev pohvalio je Hrvatsku zbog dosad odlično obavljenog posla jer je tijekom izbjegličke krize bolje reagirala od nekih članica schengenske zone. Stanishev je dodao kako je uz usku suradnju hrvatskih, bugarskih i rumunjskih europskih parlamentaraca potrebna i bolja suradnja triju vlada s ciljem ulaska u schengensku zonu.

Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora Ranko Ostojić rekao je kako trenutno stanje na granicama više nije Europska unija kakvu poznajemo i želimo. Naglasio je da je u EU prevladala sebičnost, umjesto solidarnosti, a da migrante neće zaustaviti ni žice ni zidovi.

>>> Cerar ne pušta Hrvatsku u Schengen bez provedbe arbitraže

U drugom panelu konferencije, potpredsjednik Europskog parlamenta Ioan Mircea Pascu istaknuo je kako je Schengen stvoren da bi osigurao funkcioniranje jedinstvenog tržišta i da na terorizam treba odgovoriti borbom protiv radikalizacije, a ne ukidanjem Schengena. Posebni savjetnik ministra unutarnjih poslova RH Filip Dragović izjavio je ako se “sruši Schengen, dovest će se u pitanje sva druga njegova postignuća, posebno u sigurnosnom sustavu. Nisam za vojsku na granicama, što je danas postao trend”.

Ovo je druga konferencija posvećena europskoj sigurnosti, nakon lanjske o Europskoj obrambenoj uniji, koju je organizirao zastupnik Picula. “Lani smo usvajanjem Dubrovačkih zaljučaka poslali poruku da razumijemo zabrinutost građana jer je sigurnost postala prioritetno pitanje. U ovogodišnjim Zaključcima konferencije naglašavamo da Schengen ne smije trpjeti zbog nedostatka pronalaska zajedničkog pristupa rješavanju sigurnosnih i migrantskih pitanja. Budućnost Europske unije ovisi o nadograđenom, djelotvornom i proširenom Schengenu!”, zaključio je zastupnik Tonino Picula.

Rumunjska i Bugarska u Schengen bi trebale ući odmah, a Hrvatska čim ispuni tehničke uvjete, rekao je u petak u Dubrovniku na konferenciji “Schengen – postignuća i očekivanja”, europski povjerenik Dimitris Avramopoulos. “Moramo ispuniti 96 preporuka do konca mandata ove Komisije, jer je predsjednik (Jean-Claude) Juncker jasno rekao da Hrvatsku treba primiti čim ispuni tehničke uvjete. Trebat će naravno uvjeriti i one koji imaju političke, čak i bilateralne rezerve prema našem članstvu, ali to ne smije biti bilateralno pitanje, već zajednički europski odgovor“, smatra Picula.

Zaključci konferencije:

  • Sloboda kretanja – robe, usluga, kapitala i osoba – temelj je europske integracije. Bez toga, jedinstveno tržište ne može funkcionirati.
  • Schengensko područje je osnova napretka EU, a nepostojanje unutarnjih graničnih kontrola je osnova
  • U posljednje 3 godine, Schengen se susreo s nizom jedinstvenih izazova, i to takvih koji su stvorili pritisak funkcioniranju samog Schengenskog mehanizma.
  • Zbog unutarnjih i vanjskih izazova, uloženi su ozbiljni napori kako bi se pronašla adekvatna rješenja – poboljšanje Schengenskog kodeksa o granicama, jačanje i interoperabilnost EU informacijskog sustava, uspostavljanje novih informacijskih sustava kako bi se adresirali nedostaci u upravljanju vanjskim granicama, reforma Zajedničkog europskog sustava azila.
  • Mnogo je toga učinjeno kako bi se ublažili sigurnosni rizici: stvorene su pravosudne norme, policijska i granična suradnja, kao i tehnološke platforme za razmjenu podataka i informacija (Schengenski informacijski sustav/SIS, Vizni informacijski sustav/VIS i Sustav ulaza-izlaza/EES).
  • Mnoge države su izrazile spremnost žrtvovati postignuće slobode kretanja kao odgovor na neuspjeh u traženju boljeg zajedničkog pristupa u politikama kao što su sigurnosna i migracijska politika.
  • Od 2015. godine, sloboda kretanja bez graničnih kontrola je ograničena u nekim državama članicama. Uvođenje – i štoviše inzistiranje – na unutarnjim graničnim kontrolama, kao i odgađanje potpunog pristupa država kandidatkinja, potkopava solidarnost među državama članicama te ima negativan utjecaj na ekonomiju i građane EU.
  • Mora postojati podijeljena odgovornost i povjerenje država članica u pogledu zajedničkih granica; to je ključna značajka ovog procesa. Samo zajednički, u inkluzivnom pravnom okviru, možemo efikasno napadati nove sigurnosne rizike i prijetnje.
  • Dugoročno gledano, jedino odgovarajuće rješenje je jačanje vanjskih granica, a ne održavanje ili (ponovno) uvođenje granica koje razdvajaju i dijele države i građane.
  • Potrebno je uklanjanje unutarnjih graničnih kontrola i potpuni pristup država kandidatkinja kako bi se stvorilo stabilno sigurnosno okruženje i konsolidirao Europski projekt. Uklanjanje ovih posljednjih prepreka će smanjiti nesrazmjer između regija i potaknuti koheziju.
  • Održavanje ili ponovno uspostavljanje unutarnjih graničnih kontrola povezano je s izravnim operativnim i investicijskim troškovima za prekogranične radnike, turiste, cestovne prijevoznike i javne uprave te na gospodarstvo država članica u cijelosti. Procjene troškova vezanih uz ponovnu uspostavu graničnih kontrola mogu se kretati između 0,05 milijardi i 20 milijardi eura jednokratnih troškova i 2 milijarde eura godišnjih troškova poslovanja.
  • Rumunjska i Bugarska su ispunile tehničke kriterije za pristup još prije sedam godina, što je u više navrata potvrdila Komisija i Parlament. Rumunjska i Bugarska primjenjuju većinu odredbi Schengenskog aquisa i ponašaju se – de facto – kao članice Schengena. Hrvatska je ispunila većinu kriterija i očekuje se da će ispuniti preostalih nekoliko do kraja ove godine. Od prošle godine, Hrvatska uspješno primjenjuje Schengenski informacijski sustav. Sve tri navedene države pružaju značajan doprinos sigurnosti Schengenske zone.
  • Protivljenje ulasku Rumunjske i Bugarske u područje Schengena je isključivo političke prirode i ono potkopava solidarnost unutar Unije u vrijeme kada je solidarnost između država članica izrazito bitna.
  • Apsolutno je potreban potpuni pristup Rumunjske i Bugarske bez odgađanja, te pristup Hrvatske čim ispuni potrebne kriterije. To će poboljšati interoperabilnost i Schengensko će područje zbog toga bolje funkcionirati.
  • Povijest je pokazala da jača kohezija i jača Europa koristi miru i sigurnosti na kontinentu te koristi Europskim građanima, a to je osnovni cilj onih koji vjeruju u Europsko zajedništvo.

Komentari