Hrvatska je u prvih pet godina članstva u Europskoj uniji postala ravnopravan akter europskih institucija i gospodarski napreduje, a 1990-ih je bila tek "fusnota" u smislu europskih integracija, kazao je u petak u Zagrebu premijer Andrej Plenković na konferenciji na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Premijer Plenković održao je uvodni govor na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije u povodu pet godina članstva Hrvatske u EU pod nazivom "Uloga prava i sudova u Europskoj uniji koja se mijenja".
Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, sudac ECJ-a Siniša Rodin, brojni profesori Pravnog fakulteta i strani stručnjaci.
Plenković je ocijenio da je Hrvatska u pet godina članstva u EU ostvarila "vrlo solidan" rezultat i istaknuo da od 2013. ponovno gospodarski raste.
- Kraj krize za nas bio je članstvo u EU. To se osjeti, kazao je.
- Gospodarski rastemo, imamo nisku stopu zaposlenosti i posljedično tome veću stopu zaposlenosti, bolji kreditni rejting i proračunski suficit. Postali smo akteri europskih institucija, kazao je, istaknuvši kao najbolji simbol prednosti članstva u EU Pelješki most koji će Unija sufinancirati s 375 milijuna eura bespovratnih sredstava.
>>>CEIZ indeks upućuje da je BDP u prvom kvartalu porastao 2,3 posto
Prava slika o financijskim koristima članstva u EU i poziciji Hrvatske, po njegovoj ocjeni, znat će se otprilike 2023., nakon prvih deset godina članstva.
Hrvatska je bila u čekaonici
Plenković je podsjetio da je Hrvatska jako kasnila za zemljama srednje i istočne Europe koje su ušle u EU 2004., iskoristivši entuzijazam zapadne Europe prema proširenju, dok je Hrvatska bila "praktički na čekanju".
Hrvatska je tek 2004. dostigla stupanj razvoja kakav je imala 1990., kazao je.
- Zemlje srednje i istočne Europe praktički su ušle u EU kada smo mi počeli pregovore. Mi smo 1990-ih u odnosu na EU u institucionalno-ugovornom pravnom smislu doslovno bili ‘footnote country‘, kazao je.
>>>Lemke: EU čvrsto podržava napore Hrvatske da razvije digitalnu strategiju
- Pogledajte literaturu iz 1990-ih, što ćete naći o Hrvatskoj: neformalni politički dijalog, autonomne trgovinske povlastice, humanitarna pomoć i angažman EU promatrača te u ranim fazama međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji. Full stop. Ništa drugo. Nikakva makroekonomska financijska pomoć, nikakvi pretpristupni fondovi, niti jedan ugovorni odnos, kazao je.
Istaknuo je da je Hrvatska sama pregovarala s EU, da je imala uvjet suradnje s Haaškim sudom (ICTY) i da se borila s neopravdanim miješanjem nepovezanih bilateralnih pitanja s europskom pravnom stečevinom zbog čega je, smatra, izgubila pet godina.
- Uz sve dužno poštovanje, nitko nije rekao ‘sorry‘. Meni se još nitko nije ispričao za to, kazao je, napomenuvši da za to nije isključivo kriva Slovenija.
>>>Erjavec se čudi Junckeru: Granični spor nije bilateralno pitanje već problem EU i vladavine prava
- Rat, agresija, malo blokade, sve skupa 15 godina zastoja.
- Kontekst, politika, uvijek neki vanjski faktor koji usporava proces, ali smo uspjeli, naglasio je.
Ulazak u Schengen do kraja 2019. godine
Kao dva glavna cilja hrvatske europske politike Plenković je istaknuo ulazak u Schengen, za što bi trebali biti tehnički spremni do kraja iduće godine, te uvođenje eura u jednom duljem vremenskom razdoblju.
>>>Plenković: Do prve polovice 2019. Hrvatska će ispuniti kriterije za ulazak u Schengen
- Što tješnje i što uže Hrvatska bude pozicionirana u okviru jezgre europskog projekta, to će naš utjecaj, naša snaga, pa onda i izvan EU-a u našem susjedstvu biti veći. Bitno je da na tom tragu radimo i ja ću se kao predsjednik vlade i cijela vlada za to zalagati, zaključio je kasnije u izjavi za novinare.
EU je projekt mira
Predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts istaknuo je u svojem obraćanju da je ulazak Hrvatske EU 1. srpnja 2013. bio važan za ravnotežu ovog dijela Europe nakon gotovo četvrt stoljeća previranja.
- Europska unija projekt je mira utemeljen na demokraciji, pravdi i vladavini prava, kazao je, usporedivši je s "graditeljem mostova" između zemalja i ljudi.
>>>Pokret Leave.EU kažnjen zbog nepravilnosti u financiranju kampanje
- Članstvo u EU znači više političke kontrole, a ne manje. Sami ne možemo postići ništa. Mi osnažujemo zemlje članice, ne zamjenjujemo ih, rekao je, ističući da Unija ne želi dovesti u pitanje njihov nacionalni identitet.
Govoreći o europskom pravu, Lenaerts je istaknuo da je ono domaće pravo svih zemalja članica, pa tako i Hrvatske, a cilj mu je bolji život i zaštita europskih građana.