Hrvatski premijer Andrej Plenković u subotu će u Sofiji na sedmom summitu inicijative 16 + 1 pokušati dodatno pojačati odnose s Kinom.
Plenković sudjeluje na ovom skupu s predstavnicima Kine zajedno s šefovima vlada još 10 zemalja Europske unije i pet zemalja kandidata i potencijalnih kandidatkinja, od baltičkih do balkanskih zemalja.
Glavna tema sastanka je "produbljivanje otvorene i pragmatične suradnje za inkluzivni napredak" s jednom od najvećih i najbrže rastućih gospodarstava u svijetu.
>>>Plenković na CEEC-u: Kineski investicijski apetiti u Hrvatskoj rastu
Ondje će biti i predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Makedonije, Crne Gore, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije.
Na posljednjem summitu ove platforme u studenom 2017. godine u Budimpešti, premijer Plenković je rekao da je to važno za pozicioniranje hrvatskih odnosa s Kinom, dodajući da su hrvatski interesi, kada je riječ o gospodarskoj suradnji s Kinom, posebno infrastrukture, luke i turizam.
Most Pelješac - prilika za dodatne kineske investicije
Na nedavnom ministarskom sastanku zemalja SIE i Kine u kineskom gradu Ningbo su Kinezi pokazali interes za Pelješki most, zadarsku i riječku luku, a hrvatska strana je potvrdila da želi uspostaviti izravnu zračnu liniju u Kinu.
Obraćajući se Hini nakon tog sastanka, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić rekao je da se u tom trenutku suradnja između Hrvatske i Kine odnosi na nekoliko projekata, među kojima su najvažniji pelješki most.
„Prvi put je jedna kineska tvrtka na javnom natječaju pobijedila na projektu financiranom od strane Europske unije”, rekao je Mihotić, što je prilika da se uključe u tržište Europske unije i druge velike infrastrukturne projekte, koji će u budućnosti biti u velikoj mjeri financirani sredstavima iz fondova EU.
Ugovor za gradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama vrijedan 2,08 milijarde potpisan je 23. travnja između predstavnika Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation gdje se 85 posto opravdanih troškova (bez PDV-a) financira iz EU fondova.
>>>Kina pozvala ‘nezainteresiranu Hrvatsku’ da ponudi projekte, odredi točke interesa
Izgradnja Pelješkog mosta mogla bi dodatno pojačati kineska ulaganja i gospodarsku suradnju, smatraju obje strane, a hrvatska se strana nada da će izgradnja ovog mosta, najvećeg europskog projekta uz sudjelovanje NR Kine, privuči kineske investitore i u druge infrastrukturne projekte u Hrvatskoj te potaknuti veći interes za protok kineske robe kroz hrvatske luke.
Mihotić je u Ningbou naglasio da je kineska strana je zainteresirana za ulazak u suvlasništvo luke Zadar, koja je za kinesku stranu logistička točka preko koje će širiti svoju trgovinu ne samo u hrvatskom, već i na europskom tržištu. Kina je također zainteresirana za suradnju na riječkoj luci.
Hrvatska, koja je svoju turističku ponudu predstavila u svibnju u Šangaju kao dio velikog štanda Europske komisije za putovanja (ETC), očekuje veliki porast dolazaka kineskih turista - ove se godine očekuje više od 200.000.
Stoga ne čudi što je službeni Zagreb zainteresiran za uspostavu izravne zračne veze s Kinom, što bi pridonijelo još većem broju kineskih turista u Hrvatskoj.
Sastanak u Sofiji: Plenarna sjednica i poslovni forum
Produbljivanje i intenziviranje suradnje između središnje i istočne Europe s Kinom u područjima trgovine i ulaganja, utovara, financija, poljoprivrede, znanosti i tehnologije, zdravstva, obrazovanja i kulture općenito su ciljevi inicijative 16 + 1.
Bugarska i Kina ove su godine odredile četiri prioritetna područja gospodarske suradnje: prvo područje je visoka tehnologija, zajednička ulaganja i industrijsko partnerstvo, zatim infrastruktura, poljoprivreda i turizam.
Na summitu poslovnih lidera u Sofiji održat će se i poslovni forum koji će okupiti više od 250 kineskih tvrtki i 700 poslovnih ljudi iz srednje i istočne Europe. Očekuje se kako će ukupno više od 1.000 sudionika prisustvovati otvaranju bugarskog premijera Boyka Borisova i kineskog Li Keqiang.
Inicijativa 16 + 1 koja se održava manje od dva tjedna uoči godišnjeg summita EU i Kine, nije popularna u Bruxellesu kao pokušaj podjele Europske unije.
Kina je zainteresirana za ulaganje u središnju i istočnu Europu
Kina, svjetska sila s više od 1,3 milijarde stanovnika, počela je pokazivati snažan interes za jačanjem ulaganja u srednju i jugoistočnu Europu posljednjih godina.
Ideja o platformi za suradnju između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe rođena je nakon prvog foruma gospodarske trgovine 2011. godine u Budimpešti.
Prošlo je šest godina od prvog summita održanog u Varšavi 2012. godine, kad je najavljeno nekoliko projekata za poticanje suradnje, uspostava fonda za ulaganja i suradnja između Kine i europskih zemalja te kreditna linija od 10 milijardi dolara.
>>>Plamen počinje izvoziti u Kinu
Drugi summit održan je u Bukureštu 2013., treći u Beogradu u prosincu 2014., četvrti na kraju 2015. godine u Kini, peti u Rigi godinu dana kasnije, a šesti u studenom 2017. u Budimpešti.
Kina vidi ovu inicijativu kao sastavni dio svog megaprojekta One band, neku vrstu modernizacije ceste svile i jednog od najambicioznijih projekata na svijetu.
Dok je početak platforme 16 + 1 imao pozitivan prijem jer je kineska strana obećala milijarde dolara zajmova i ulaganja za zemlje koje se oslanjaju na europske fondove - za izgradnju željeznica, cesta i zračnih luka - trenutačno mnogi imaju prigovore zbog nedostatka konkretnih rezultata i poteškoća u ispunjavanju europskih standarda.
>>>Potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta ‘težak’ više od dvije milijarde kuna
Na pripremnom sastanku u Sofiji početkom lipnja, Poljska je izrazila nezadovoljstvo načinom na koji su summiti organizirani i oko konačne izjave. To je jedna od zemalja koja summit gleda s skepticizmom, nakon godina neispunjenih investicijskih obećanja.
Varšava tvrdi da su kineske tvrtke ostavile nekoliko gradilišta u Poljskoj prije Eura 2012.
Slovački dužnosnici također kažu da u njihovoj zemlji sada imaju kineske investicije, dok u Rumunjskoj sporazum iz 2015. godine s Kinom o izgradnji dviju nuklearnih reaktora nije napredovao.
Puno entuzijazma još imaju Mađarska i Srbija. Prošlog mjeseca, Mađarska je okončala vremenski okvir za izgradnju željezničke veze Budimpešte i Beograde s Kinom, jedan od najvećih kineskih infrastrukturnih projekata u regiji.