Nacionalni program reformi koji će Vlada uz Plan konvergencije za iduće tri godine predstaviti u četvrtak ima tri glavna cilja, a to su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti uz bolju povezanost obrazovanja s potrebama tržišta rada te održivost javnih financija, rekao je u srijedu predsjednik Vlade Andrej Plenković. Kako je izvijestio na susretu s poduzetnicima u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, Nacionalni plan reformi ima 12 područja i 51 mjeru i sutra će biti na sjednici Vlade.
>>>Plenković: Upijanje 10,67 milijardi eura iz EU fondova obveza i izazov
Tri glavna cilja
- Politička stabilnost zemlje temeljna je poruka koju želimo poslati javnosti, posebno kao odmak od turbulentne 2016. godine. Za postizanje veće konkurentnosti ključna je upravo ta pretpostavka, kao i za otvaranje novih radnih mjesta, veći rast i razvoj gospodarstva. Važna nam je i demografska obnova, pravna sigurnost, a sve to možemo postići ako u politikama koje provodimo i zakonima koje donosimo vodimo računa o društvenoj solidarnosti i pravednosti, rekao je Plenković.
Osvrnuvši se na najnovije podatke o proračunskom deficitu i javnom dugu u 2016. godini, premijer je kazao da su se politike fiskalne stabilnosti i ostvarenje najnižeg do sada deficita te smanjenje udjela javnog duga pokazale kao dobre mjere te da je važno nastaviti racionalnu politiku proračunske discipline.
- Uz stabilni pravni okvir to su temeljni stupovi na kojima će naša Vlada temeljiti svoje djelovanje. Dobro je da nam rastu investicije, osobna potrošnja i industrijska proizvodnja, jer svi ti pokazatelji daju na znanje da je doprinos ovim trendovima dalo hrvatsko gospodarstvo te smo u situaciji da gospodarski rast pokrećemo na zdravim temeljima, izjavio je, dodavši da će nastaviti socijalni dijalog sa svim ključnim socijalnim partnerima.
Najavio je i nastavak smanjivanja parafiskalnih nameta za daljnjih 20 posto, a, kako je istaknuo, Vlada želi i unaprijediti upravljanje i raspolaganje državnom imovinom. Po njegovim riječima, reforma obrazovanja i kurikularna reforma teme su oko kojih nema prijepora.
Agrokor: Novim zakonom poslan signal smirenja i sigurnosti
Govoreći o Agrokoru, rekao je kako rješenje tog problema Vlada nije mogla sagledati u okviru dostupnih zakonskih rješenja.
- Izvanredna situacija zahtijevala je i poduzimanje izvanrednih mjera. Sve što je Vlada napravila, radila je u cilju stabilnosti i pronalaženja najboljeg rješenja u najbržem mogućem roku, onog rješenja koje će spriječiti neželjene lančane reakcije u hrvatskom gospodarstvu, istaknuo je premijer.
Rekao je i da je novim zakonom poslan signal smirenja i sigurnosti.
- Zbog toga je došlo do nove likvidnosti, isplate dobavljača i plaća, rekao je Plenković, dodavši da iz situacije s Agrokorom valja izvući pouke te da mu je žao što o Agrokoru nije postignut konsenzus svih političkih aktera u zemlji.
>>>AlixPartners: Tko su krojači Agrokorove sudbine
Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka upozorio je da bi situacija s Agrokorom mogla izazvati koncentrične krugove u gospodarstvu.
- Ovo je sustav koncentričnih krugova koji se širi i svima je jasno da će nekoliko, što manjih, srednjih, a što manje velikih tvrtki, ući u sustav predstečajne nagodbe, ustvrdio je te zatražio da se u zakon o predstečajnoj nagodbi uvede institut najstarije tražbine za nove kredite tvrtkama u predstečajnoj nagodbi.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je ustvrdila da je restrukturiranje Agrokora jedna od najvećih i najdubljih reformi u gospodarstvu, koju nisu očekivali.
>>>Popis tvrtki i financijskih institucija koje su potpisale promemoriju o mjenicama Agrokora
Osvrnuvši se na zahtjev Bože Prke, rekla je da je u svima analizama o zakonu o predstečajnoj nagodbi utvrđeno da postoji problem oko instituta najstarije tražbine. Predsjednica HUP-a Gordana Deranja pozdravila je provođenje porezne reforme i reakciju Vlade na krizu u Agrokoru.
- Takav pristup rješavanju neočekivanog problema i brzo rastuće krize nemamo priliku često gledati kada su u pitanju hrvatske vlade. To dodatno ohrabruje naša očekivanja da će Vlada imati volje i odlučnosti provesti reforme u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, javnome sektoru, rekla je Deranja.