U studenome prošle godine nekako se dogodilo da visok rast izvoza nije bio popraćen i jednako visokim rastom uvoza. Tog je mjeseca ostvarena najveća vrijednost hrvatskoga robnog izvoza dosad (1,34 milijarde eura!), dok je uvoz istodobno porastao ispodprosječnih 3,5 posto, što je rezultiralo povijesno visokom pokrivenošću uvoza izvozom od čak 74,5 posto. Usuđujemo se prognozirati da se tako visoka pokrivenost neće ponoviti još dugo.
Što bi bilo kad bi bilo
Ipak, malo smo se poigrali projekcijom što bi se dogodilo kada bi se stope rasta izvoza i uvoza iz studenoga ponavljale svakog mjeseca. Izračunali smo da bi se u tom slučaju već u ožujku ove godine izjednačili uvoz i izvoz, odnosno dogodila stopostotna pokrivenost. No s obzirom na to da je takva projekcija posve neutemeljena, napravili smo i računicu na temelju stopa rasta izvoza i uvoza za cijelu prošlu godinu. Ispalo je, ako bi se nastavio godišnji trend rasta izvoza prema stopi od 13,2 posto, a uvoza prema stopi od 9,8 posto, da bi izvoz prema svojoj vrijednosti dostigao uvoz negdje početkom 2032.
Cijelu prošlu godinu pokrivenost je iznosila 64,4 posto. Ako bi se izvoz i uvoz nastavili kretati prema lanjskim stopama, hrvatski bi se izvoz prema vrijednosti izjednačio s uvozom početkom 2032.
>>>Eurostat: Robni uvoz i izvoz EU porastao za gotovo osam posto u 2017.
Sve u svemu, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku za cijelu prošlu godinu, pokrivenost uvoza izvozom lani je iznosila 64,4 posto, što je malo bolje nego godinu prije kada je taj postotak iznosio 62,5. No iako je pokrivenost bolja nego godinu prije, lani je deficit u robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom povećan za oko 300 milijuna eura, na 7,7 milijardi eura.
Unatoč rastu ukupnog deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, analizirajući izvoz i uvoz prema djelatnostima unutar prerađivačke industrije za prvih prošlogodišnjih 11 mjeseci (za cijelu godinu još nema takvih podataka), nailazimo na dobar trend – sve je više djelatnosti koje imaju veći izvoz od uvoza. Pretprošle je godine takvih bilo pet, a prošle osam. Otprije su suficit ostvarivali prerađivači drva i proizvoda od drva, zatim proizvođači namještaja, proizvođači ostalih nemetalnih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda te brodogradnja.
>>> DZS: RH lani izvezla robe za 95,49 milijardi, a uvezla za 149,8 milijardi kuna
Prošle godine toj se skupini djelatnosti pridružila proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda te proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, koja je, kao djelatnost, izvozna zvijezda godine. U jedanaest mjeseci izvoz lijekova bio je 33 posto veći nego godinu prije, a vrijednost mu je iznosila 1,048 milijardi eura. Vrijednost uvoza tih proizvoda za to je vrijeme porasla tri posto i bila je 33 milijuna eura manja od vrijednosti izvoza.
Deficit ‘uvozimo‘ iz EU
Od 15 djelatnosti iz prerađivačke industrije koje manje izvoze nego što uvoze prednjače prehrambena industrija te proizvodnja prijevoznih sredstava. Uvoz prehrambenih proizvoda izravno je ‘odgovoran‘ za 0,9 milijardi eura vanjskotrgovinskog deficita, a uvoz automobila za 0,95 milijardi eura. Te dvije uvozne stavke, dakle, generiraju četvrtinu deficita u robnoj razmjeni, a visok doprinos deficitu dodaju još proizvodnja kemikalija, metala, računala i elektroničkih proizvoda te proizvoda od gume i plastike.
>>>DZS: Promet hrvatske industrije porastao 7,6 posto na godišnjoj razini
Glavninu ukupnog deficita Hrvatska je u prvih 11 mjeseci prošle godine ostvarila u trgovanju s Europskom unijom (7,4 milijarde eura), pri čemu je najveći pojedinačni negativan skor zabilježen s Njemačkom (1,6 milijardi eura). Premda je izvoz iz Hrvatske u Njemačku u tom razdoblju povećan vrlo visokih 19 posto, ni uvoz iz Njemačke nije mnogo zaostajao (plus devet posto).
Najveći je pak suficit, okruglo milijardu eura, Hrvatska postigla na tržištima Cefte, pri čemu je pozitivan skor ostvaren u svih sedam zemalja članica te grupacije (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija).
>>> Izvoz stvara 57,4 milijarde kuna dodane vrijednosti, čak 20,5 posto ukupnog gospodarstva
Visok rast izvoza u SAD (22 posto), pretežno farmaceutskih proizvoda i oružja, uz istodobni pad uvoza u prvih 11 mjeseci (16 posto) iz te zemlje također je rezultirao respektabilnim hrvatskim suficitom, koji je iznosio 367 milijuna eura.