05. veljača 2018.

Pravda za sve: Država bi trebala snositi trošak najma zaštićenih stanara

Hrvatska će vlada uskoro predložiti izmjene i dopune Zakona o najmu, koje se pripremaju već više od godinu i pol, još iz vremena kada je ministar graditeljstva bio Lovro Kuščević. Zapravo je Kuščević još u svibnju 2016. najavio da će Vlada vrlo brzo poslati u saborsku proceduru te izmjene i dopune. Pitanje je zašto se na to dosad čekalo.

Ti se problemi povlače još od 50-ih godina prošlog stoljeća jer su komunističke vlasti oduzele mnogo privatnih stanova i u njih uselile druge ljude. Riječ je o vrlo teškom političkom problemu koji je država sama stvorila, a procjenjuje se da takvih stanova ima oko tri tisuće te da u njima živi između deset i 12 tisuća ljudi. Od tog broja desetak posto socijalno su ugroženi građani, a isto toliko je i branitelja, koje je država dužna zbrinuti.

Imao sam priliku razgovarati s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva Sašom Lekovićem, koji mi je ukazao na problem s kojim se suočava HND, u čijoj su zgradi, na iznimno atraktivnoj lokaciji u Zagrebu, i zaštićeni najmoprimci koji plaćaju smiješno nisku cijenu najma, a k tome je HND prema ugovoru dužan plaćati čak i pričuvu za njih, tako da najam zapravo ni izbliza ne pokriva pričuvu.

Zakon protiv vlasništva

Navodno će Vlada uskoro napokon predložiti izmjene i dopune Zakona o najmu stanova, no nije jasno je li riječ o izmjenama koje su najavljene prije godinu i pol ili pak o novim prijedlozima. Ostanu li stari prijedlozi, bit će to korak naprijed, ali ne i dva, što bi se moglo napraviti da ima volje.

Naravno da svaki novinar član HND-a želi znati kamo odlazi novac njihove organizacije, ali Leković je u pravu kada kaže da HND nije sa zaštićenim stanarima ugovarao njihov status niti je imao mogućnost određivati visinu stanarine. Ti su stanari useljeni i dobili su status zaštićenih stanara jer im je prema nekim osnovama tadašnja SR Hrvatska oduzela njihovu imovinu i kao naknadu im dodijelila stanove u Novinarskom domu. Prethodno je država (SR Hrvatska, SFRJ) oduzela Novinarski dom HND-u, da bi tek 2000. hrvatska vlast vratila HND-u taj dom u vlasništvo. Međutim, nije mu vratila u posjed cijelu zgradu jer su u tim stanovima ostali zaštićeni najmoprimci koji su plaćali mizernu stanarinu.

Zato Leković i kaže da visinu stanarine koju plaćaju zaštićeni stanari ne određuje HND, a kao i svaki vlasnik plaća pričuvu za stanove koji su u njegovom vlasništvu zbog toga što je to zakonska obveza. I zaista, pogledamo li Zakon o najmu stanova (čl. 13.), u njemu piše da je najmodavac dužan održavati stan koji se daje u najam u stanju pogodnom za stanovanje, u skladu s ugovorom o najmu.

Državni problem

Također, stanovi u kojima žive zaštićeni stanari mogu se prodati samo njima, ako oni to uopće žele. Vrlo je upitno bi li u takvim situacijama stvarni vlasnik stana mogao dobiti i 20 posto vrijednosti svoga stana, jer kako ne može izbaciti zaštićene najmoprimce (čak i u slučaju smrti pravo na zaštićeni najam imaju supruga, djeca, pastorka, usvojeno dijete najmoprimca, čl. 24.), njima se praktično ne isplati otkupiti stan.

Bivši ministar graditeljstva Kuščević najavljivao je da će se izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova u roku pet godina zaštićena najamnina povećati do razine pune tržišne cijene najamnine, a nakon pet godina najmoprimci će se, na zahtjev vlasnika, morati iseliti iz tih stanova. To je nekakvo rješenje (iako najmoprimcima nije po volji, a najmodavcima je rok predug), ne i najbolje. Naime, država je sama stvorila problem i trebala je te ljude smjestiti negdje o svom trošku, a ne prebacivati trošak na privatne vlasnike kojima je 50-ih godina oduzeta imovina koja im je formalno vraćena, ali stvarno nije.

Bilo bi u redu da država barem u tom petogodišnjem roku plaća najam tih stanova prema tržišnoj cijeni ili da najmoprimci plaćaju deset posto najamnine, a država ostalo. Ili ih pak može iseliti iz tih stanova i dati im na korištenje državne stanove ili im pronaći drugi stan za koji će država u roku od pet godina plaćati najamninu. Ovako, pitanje je kada će biti izglasane promjene zakona, a tek onda je pitanje koliko će još dugo privatni vlasnici čekati da mogu uživati plodove svoje imovine. Dakle, vrijeme je da država plaća ono za što je i kriva, a ne privatni vlasnici stanova.

Post scriptum

Prije više od godinu i pol dana tadašnji ministar graditeljstva Lovro Kuščević najavio je izmjene i dopune Zakona o najmu stanova. Rekao je da su sve dotadašnje vlade to izbjegavale napraviti pa je ona u kojoj je bio i on preuzela ‘vrući krumpir‘. Otad je prošlo dosta vremena, a ni ta vlada s Mostom u sastavu nije ništa promijenila. Neslužbeno saznajemo da će Vlada o tome uskoro raspravljati, ali ako se po jutru dan poznaje...