Aktualno Pravda za sve Preporučeno

Pravda za sve: Obrtnici Ustavnom sudu – komunalci su nam nelojalna konkurencija

Edis Felić

Hrvatska obrtnička komora (HOK) podnijela je Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti Zakon o komunalnom gospodarstvu jer komunalna poduzeća, kažu u njoj, u nepoštenoj tržišnoj utakmici konkuriraju drugim poduzećima u djelatnostima koje nisu njihov osnovni biznis.
U obrazloženju tog poteza u HOK-u ističu da komunalna poduzeća imaju već osigurane prihode od svoje djelatnosti, pa iako prema Zakonu o trgovačkim društvima imaju pravo registrirati i dodatne djelatnosti, upravo zbog osnovne djelatnosti u startu imaju prednost nad drugim poduzećima, a pogotovo nad obrtima.

>>>Hrvatski obrtnici ne smiju izvoziti u SAD zbog OIB-a

Iako to nije navedeno u obrazloženju, komunalna poduzeća imaju monopol u uslugama odvoza smeća, čišćenja grada itd. zbog čega im je zajamčen prihod. Upravo i je problem u tom monopolnom statusu jer, mislim, bilo koja druga tvrtka koja se bavi, primjerice izradom stolarije ima pravo registrirati i djelatnost uzgajanja cvijeća. Tu HOK ne bi imao nikakvo pravo buniti se, jer tvrtka koja proizvodi stolariju mora na tržištu izboriti svoje mjesto, što znači da joj prihod nije unaprijed zajamčen. Komunalna poduzeća su ipak nešto drugo i ona baš zbog tog zajamčenog prihoda imaju mnogo više prostora za snižavanje cijene uzgojenog cvijeća, što može uništiti obrte.

Bez obvezne koncesije

U HOK-u tvrde da se na taj način ‘krši ustavno načelo jednakosti (čl. 14. Ustava) te ujedno ustavnu zapovijed osiguranja jednakopravnog položaja na tržištu svim poduzetnicima (čl. 49. st. 2. Ustava)’. Iako će o svemu tome zadnju imati Ustavni sud, meni se čini da je ovdje HOK u pravu.

HOK nije precizirao koji je to sporni dio Zakona o komunalnom gospodarstvu, ali onako na prvu, čini mi se da tu nema ništa sporno.

HOK nije precizirao koji je to sporni dio Zakona o komunalnom gospodarstvu, ali onako na prvu, čini mi se da tu nema ništa sporno. Čak u dijelu Zakona koji govori o davanju tih poslova u koncesiju sugerira se da komunalna poduzeća ne moraju uživati vječiti monopol. Ali upravo je problem u riječi ‘ne moraju’ jer je tu Zakon neprecizan, odnosno ostavlja mogućnost lokalnoj samoupravi da odluči hoće li osnovati poduzeće ili dati taj posao nekoj tvrtki u koncesiju. S obzirom na to da, pretpostavljam, većina općina i gradova ima svoje komunalno poduzeće koje se ne natječe za dobivanje tog posla, prihod mu je zajamčen, pa je tako nelojalna konkurencija.

Precizirati zakon

Zato bi taj dio o koncesijama Zakona o komunalnom gospodarstvu trebalo precizirati tako da ako se lokalna samouprava odluči posao dati svojoj tvrtki, onda ona ima monopolistički položaj i ne bi se smjela baviti drugim djelatnostima. Ako se pak odluči na davanje koncesije, onda se za nju bore tvrtke i dobivaju posao na određeno vrijeme, pa je onda moguće da se za posao čišćenja javi i tvrtka koja gradi ceste, ali bi isto tako u tom slučaju bilo moguće da komunalno poduzeće registrira i djelatnost gradnje cesta.

>>>Hrvatski obrtnici na sajmu u Münchenu

Ostavimo sve to po strani i budimo praktični pa se zapitajmo što uopće treba komunalnim poduzećima petljati se u djelatnosti koje im nisu osnovne. Čišćenje ulica, organizacija vodoopskrbe, odvoz smeća… posao je od životnog interesa, a bez cvijeća, pa i bez asfaltiranih puteva možemo preživjeti. Ako pak lokalna samouprava želi da njezina tvrtka prodaje i cvijeće, onda neka i komunalnu djelatnost stavi na tržište ili osnuje posebnu tvrtku za uzgoj cvijeća koja će se na tržištu boriti s drugim cvjećarima. Mislim da u tom smislu treba podržati nastojanja HOK-a.

Što sve nude komunalci

Hrvatska obrtnička komora poslala je popis djelatnosti koje su već registrirale komunalne tvrtke u Hrvatskoj, a da nisu dio njihova osnovnog posla. Tako su se neke komunalne tvrtke, osim uzgojem cvijeća, voća, povrća, cestogradnjom, odlučile baviti i trgovinom, održavanjem i popravkom motornih vozila, poslovanjem nekretninama te knjigovodstvenim i računovodstvenim uslugama, kao i savjetovanjem u vezi s poslovanjem i upravljanjem. No to nije sve jer su osposobljene i za promidžbu, reklame i propagandu, računalno programiranje, pa onda i savjetovanje i djelatnosti povezane s njima te pružanje usluga informatičkog dizajna i projektiranje stranica. Ima još: javni cestovni prijevoz putnika i tereta u unutarnjem i međunarodnom cestovnom prijevozu, pružanje usluga taksi-službe, iznajmljivanja plovila…

Komentari