10. srpanj 2017.

Pravda za sve: Pristao na ostatak isplate za godinu dana pa požalio. Prekasno!

Ima jedna zanimljiva priča koja govori kako ljudi budu nasamareni i pokaju se što ranije nisu bolje razmišljali. Ispričala mi ju je prijateljica čiji je prijatelj odlučio prodati vikendicu na moru prije nekoliko godina. Kupac mu je tada ponudio isplatu 80 posto novca s obvezom da će ostatak isplatiti za godinu dana. Od ostatka novca ni traga ni glasa, a vikendica bi uskoro mogla postati vlasništvo banke. Prodavac i kupac su se, dakle, složili o isplati 80 posto novca odmah, s tim da vikendica neće biti upisana u ZK na kupca sve dok ne isplati ostatak novca. Problem se već mogao nazrijeti u početku kada je kupac rekao prodavatelju da ima malo gotovine i da bi za tih 80 posto novca trebao podići kredit, s tim da prodavatelj pristane da vikendica bude pod hipotekom. Prodavatelj je povjerovao kupcu bez ikakvog stvarnog jamstva da će uspjeti ne samo otplaćivati rate za kredit, nego i da će za godinu dana imati ostatak novca.

Izmaknulo kontroli

Prodavatelj vikendice pristao je na jednogodišnju odgodu isplate 20 posto novca, ali i na to da vikendica ide pod hipoteku za kupčev kredit. Sad banka sjeda na nekretninu zbog kreditnog duga.

Prošle su tri godine od sklapanja ugovora, kupac se uselio u vikendicu, štoviše, iznajmljivao ju je gostima ostvarujući i određeni prihod (na crno ili legalno, prijateljica mi nije znala odgovoriti), a onda je prodavatelj, koji je još uvijek u ZK bio upisan kao vlasnik s teretom kredita prodavatelja, dobio od banke informaciju da će uskoro upisati vlasništvo nad vikendicom ako kupac ne uplati zaostale rate i nastavi dalje plaćati svoje obveze po kreditu. Pita mene prijateljica koja iz nekog meni nepoznatog razloga misli da znam sve, na što se ja svaki put slatko nasmijem, što sad da radi prodavatelj. Dosad je prodavatelj kupca na neki način i držao u šaci uvjetom da će ga upisati u ZK kad ga ovaj isplati, ali sad se pojavila banka, koja bi mogla obojicu zaviti u crno, iako su se zapravo sami zavili u crno, kupac zbog neplaćanja, a prodavatelj zbog lakovjernosti. Rekao sam joj da je stvar gotova i da njemu jedino preostaje tužiti kupca za isplatu ostatka duga. Samo, pitanje je zašto je prodavatelj sebi dopustio da dođe u tu situaciju. Mogao je pričekati drugoga kupca jer se sigurno nekretnine zadnjih godina lakše prodaju na moru nego na kopnu, tražene su, što potvrđuju i cijene nekretnina u Splitu, ali primjerice i u Makarskoj, koje su na razini Zagreba, i čak su, za nepovjerovati pogotovo za Makarsku, skuplje.

Zakasni nam Marko

Dakle, prodavatelj sigurno nije bio u situaciji da mora prihvatiti bilo kakvoga kupca. Ali ako ga je već prihvatio, što je još gore pristao je da vikendicu stavi pod hipoteku, morao se na neki način osigurati ili nekim zalogom ili na drugi način da dođe do svog novca. Nije mi poznato financijsko stanje kupca vikendice, ali ako već neko vrijeme ne plaća kredit, a probio je i rok od dvije godine za isplatu ostatka, pitanje je je li moguće išta od njega naplatiti u slučaju tužbe. Prodavatelj je možda i dobro prošao jer mu je isplaćeno 80 posto vrijednosti ugovora, ali prema priči zaključujem da mu je kupac ponudio isplatu odmah 50 posto, vjerujem da bi i na to pristao. Prodavatelj snosi krivnju za svoju poziciju i zbog toga što nije odmah reagirao ne dobivši ostatak novca nakon isteka godine dana. I to je malo čudno i tek kad je shvatio da će mu banka oduzeti njegov adut, digao je paniku. Ali kako kaže ona stara, ‘kasno Marko na Kosovo stiže‘. Mislim da je priča poučna za sve one koji žele prodavati svoju nekretninu.

Kada prijaviti odvjetnika

Još sam jednu priču čuo o tome kako je odvjetnik jedne stranke na sudu propustio ispoštovati rokove za dostavu dokaza, pa je sud presudio u korist druge strane. Nažalost, i to se događa, iako nisam sklon tvrdnjama kako svi odvjetnici zapravo ne mare za svoje klijente i bitno im je izvući samo novac od njih. Ipak, kao i u svakoj profesiji, ima nas svakakvih, a o sličnoj situaciji pisao sam u Pravdi prije nešto više od godinu dana i tada su mi iz Hrvatske odvjetničke komore odgovorili sljedeće: ‘Oštećena stranka može prijaviti odvjetnika disciplinskom tužitelju Hrvatske odvjetničke komore. U disciplinskoj prijavi treba navesti sve činjenice i prema mogućnosti dostaviti odgovarajuće dokaze. Disciplinske mjere, sukladno Zakonu o odvjetništvu, kreću se od ukora, novčanih kazni pa sve do privremene ili trajne zabrane obavljanja odvjetništva.‘