19. prosinac 2017.

Predsjednica: Treba više iskorištavati domaće zalihe ugljikovodika i obnovljivih izvora energije

Potrebna je žurnost u izradi energetske strategije kako bi Hrvatska u što većoj mjeri sudjelovala u europskoj energetskoj tranziciji i kako bi od toga procesa njezini građani i gospodarstvo imali što više koristi, rekla je u utorak predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. U Europi se odvija velika tranzicija prema niskougljičnoj energetici, ocijenila je predsjednica na četvrtoj u nizu konferenciji Večernjeg lista iz ciklusa "Kakvu Hrvatsku trebamo" posvećenoj energetici.

Tu tranziciju Hrvatska po njezinom mišljenju treba što je više moguće iskoristiti za angažman domaćeg gospodarstva i na korist građana. U tom smislu, pozvala je na veće iskorištavanje domaćih zaliha ugljikovodika, ali i obnovljivih izvora energije. Za to su, kako je rekla, potrebni novi strateški energetski dokumenti, koji bi trebali biti usklađeni s energetskom politikom EU-a koja ima tri cilja: sigurnost, konkurentnost i održivost.

>>>Do 2023. godine EU mora pronaći 27 posto energije u obnovljivim izvorima

Pozdravila je planove za donošenje nove energetske strategije, ali i pozvala na žurnost u njezinoj izradi, zbog interesa građana i gospodarstva. Zauzela se i za ubrzanje izgradnje LNG termninala na Krku, rekavši da je to jedan od projekata koji će pridonijeti hrvatskoj energetskoj neovisnosti. Upozorila je da je poljski LNG terminal na Baltičkom moru izgrađen, dok naš još uvijek čeka, iako ima potporu Europe i SAD-a.

Predsjednica je istaknula i potrebu izgradnje novih energetskih objekata, ocijenivši da bez njih nema održivog razvoja. No, događa se, kao je rekla, da nitko te objekte ne želi u svojoj blizini. Protivljenje svim velikim energetskim ulagačkim projektima koji se spominju u posljednjih nekoliko godina po njezinom mišljenju ne šalje dobru poruku o ulagačkoj klimi u Hrvatskoj Istaknula je i veliku važnost energetike kao bitne sastavnice nacionalne sigurnosti.

>>>U fokusu ulagača u javnom sektoru nekretnine i obnovljivi izvori energije

Mirko Zelić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti energetiku je ocijenio okosnicom sigurnosti i gospodarskog razvoja. No, stanje u domaćoj energetici nije dobro, rekao je, iznoseći kako Hrvatska iz vlastitih izvora osigurava četiri milijuna tona ekvivalenta nafte godišnje, a troši devet milijuna tona.

Među uzroke trenutnog stanja u hrvatskoj energetici Zelić ubraja viske cijene nafte koje obeshrabruju ulaganja, prevelike razmjere liberalizacije energetskog tržišta, što po njegovom mišljenju ograničava prostor Vladi u kontroli energetike. Istaknuo je i nedovoljan angažman domaćih znanstvenika i stručnjaka u zaštiti nacionalnih energetskih interesa.

- Nažalost, nikad se nije više pričalo, a manje radilo, istaknuo je Zelić.

Dekan Veleučilišta VERN Vlatko Cvrtila istaknuo je ulogu energetike kao geopolitičkog oružja. Uz energetiku se, po njegovim riječima, intenzivno vežu vojna terminologija i pojmovi koji su nekoć bili isključivo vezani uz vojsku i ratove, a energetska ranjivost povezuje se s opstankom država.

Energija nije samo tržišna roba i ne treba ju kao takvu promatrati, smatra Cvrtila, nego mora biti bitan sadržaj vanjske i sigurnosne politike.