20. srpanj 2017.

Predstavnici ICT-a traže bržu i aktivniju državu

Hrvatski ICT sektor zadnjih godina konstantno raste, pa je tako i lani dosegnuo 32 milijarde kuna prihoda od čega 6 milijardi od izvoza, uz 33 tisuće zaposlenih, a potencijala ima i za utjecaj na rast drugih sektora i ukupnog gospodarstva, no za to treba pomoć države i ubrzanje digitalne transformacije.

Poručili su to u srijedu predstavnici Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP ICT) na predstavljanju analize dostignuća hrvatskog ICT sektora za 2016. odnosno za razdoblje od 2008. do 2016. godine koju je izradila tvrtka Bisnode.

>>>FOTO: JumpIT Forum – država mora pokazati liderstvo u razvoju ICT industrije

"ICT sektor u 2016. je ukupne prihode povećao 4 posto u odnosu na 2015., na 32 milijarde kuna, rasli su i svi drugi pokazatelji poput prihoda od izvoza za 11 do 15 posto, pogotovo od izvoza softvera te ICT sveukupno raste brže od ukupnog gospodarstva i BDP-a. Velik je utjecaj ICT-a na digitalnu transformaciju hrvatskog društva i gospodarstva, no to se ne događa brzo koliko bismo željeli i teško da će se, unatoč potencijalu, rast ICT-a prebaciti na druge sektore bez pomoći države", upozorio je predsjednik HUP ICT-a Boris Drilo.

Najveći konzument

Predstavnike ICT sektora zabrinjava i relativno skroman rast ukupnih prihoda u odnosu na 2015., jer to po njihovoj ocjeni znači da procesi digitalizacije stagniraju, a ne ubrzavaju, a to ICT-jevci žele promijeniti u suradnji s državom, koja je, kako je iznijeto, najveći konzument ICT usluga i proizvoda u Hrvatskoj.

"Zbog promjene vlasti i političke situacije prošle godine sve je usporilo, no sada je ta situacija jasnija i od države očekujemo ubrzanje procesa digitalne transformacije, uključujući jačanje obrazovnih kapaciteta za ICT sektor. Bez aktivnije i brže uloge države ICT sektor će i dalje biti najviše ovisan sam o sebi, sam u sebe ulagati i razvijati se što nije dobro za državu, jer ga mora, kao i druge u svijetu, više, bolje i brže koristiti za razvoj zemlje", naglasio je Drilo.

>>>Hrvatski ICT sektor lani ostvario poraste prihoda, zapošljavanja i izvoza, ali globalno stagnira

Upozorio je da će, ako se obrazovni sustav ne prilagodi i ne surađuje s gospodarstvom te ne uvažava potrebe i promjene na tržištu rada, Hrvatska imati ozbiljan problem kako zadovoljiti potražnju za tim kadrovima, jer taj problem već sada postoji i šire u EU.

"Ma koliko se trudili promovirati obrazovanje za ta zanimanja, još uvijek nema dovoljno upisanih učenika i studenata, njihova razina zanimanja za takvo obrazovanje još uvijek nije dovoljna, a nema ni dovoljno programa", naglasio je Drilo.

Više od 6.200 novih radnih mjesta

Potpredsjednik HUP ICT-a Hrvoje Balen kaže kako je analiza Bisnodea pokazala da je ICT sektor prošlu godinu zaključio s najboljim rezultatima do sada, uključujući 4-postotni porast ukupnih prihoda u odnosu na 2015., na više od 32 milijarde kuna, od čega se na prihode od izvoza na stranim tržištima odnosi 19 posto ili 6 milijardi kuna. Na stranim tržištima prihodi su rasli od 11 do 15 posto, a na domaćem nešto skromnije, za 3 posto.

Zaposlenost je porasla na 33 tisuće ljudi, s otvorenih 1.300 novih radnih mjesta, a najintenzivniji segment u ICT-u je računalno programiranje (softver) i usluge koji je ukupno zapošljavao oko 14 tisuća ljudi ili 11 posto više nego u 2015., ostvarivši gotovo 8 milijardi kuna prihoda, od čega 31 posto na stranim tržištima od izvoza.

>>>S digitalizacijom dolazi ‘potpuna elektrifikacija’

"U razdoblju od predkrizne odnosno krizne 2008., do 2016., koja se ocjenjuje prvom postkriznom godinom, ICT sektor u Hrvatskoj je otvorio više od 6.200 novih radnih mjesta, ostvario 42 milijuna kuna izvoza te 66 milijardi kuna dodane vrijednosti, što je respektabilan rezultat, ali i pokazatelj snage sektora za sebe, ali i za brojne druge", ocijenio je Balen.

Iznoseći prve prognoze za ovu godinu, kazao je da se očekuje daljnji rast, s naglaskom da će, nastave li se trendovi iz zadnjih nekoliko godina, do 2025. otvoriti oko 24 tisuće novih radnih mjesta samo za računalno programiranje, što uz druge segmente ICT sektora ukupno može donijeti i oko 50 tisuća, a možda i više novih radnih mjesta.