25. prosinac 2018.

Priče iz Irske (3): Najniži porez na dobit, a iznadprosječni udio u BDP-u zemlje

Zvjezdan Čorbić
Zvjezdan Čorbić

Privlačenje direktnih stranih investicija; poticanje razvoja domaćeg sektora, rast zapošljavanja, razvoj javnog sektora, povećanje državnih prihoda...zvuči li vam ovo poznato? Pročitali ste to u nekom od “strateških” dokumenata, nekog od ministarstava…?

Gore navedene ciljeve “prepisali” smo iz strateškog dokumenta irske vlade “Strateški ciljevi irske korporativne porezne politike”.

Dakle, nije problem napisati. Izazov je to kontinuirano provoditi u praksi. A to irske vlade dosljedno provode već više od 60 godina. Od već spominjane 1956. godine kada su oslobodili izvoznike od plaćanja poreza na profit (EPTR – Export Profit Tax Relief). Uvođenjem ove mjere izvoz irskih proizvođača se već u 1957. povećao za 18 posto da bi se udvostručio u samo 5 godina – od 1956.-1960. Mjera se primjenjivala do 1973. i ulaska Irske u zajednicu koju danas znamo kao Europsku uniju.

Jedna od najnižih stopa poreza na dobit

No tada su se otrvorile nove mogućnosti, pristup jedinstvenom europskom tržištu, tada od 9 država, korištenje fondova EU za razvoj infrastrukture, obrazovanja i razvoj institucija. Od pristupanja EU do danas Irski neto dobitak od članstva u EU je 44,6 milijardi eura od čega je čak 6,5 milijardi investirano u obrazovni sustav.

Kada je EU “pritisnula “ Irsku vezano uz 0 posto poreza za izvoznike, oni 1980. uvode 10 posto poreza na profit za proizvođače, a istu mjeru primjenjuju i na financijske usluge 1987. godine. Sve navedene porezne mjere uz uspješno korištenje EU fondova u cjelini povoljno utječu na privlačenje stranih investitora i razvoj gospodarstva. EU 1996. donosi odluku da se mjere za poticanje sektorskog razvoja moraju ukinuti, a Irska onda 1998. uvodi mjeru jedinstvenog korporativnog poreza na profit od 12,5 posto s primjenom od 2003. To je do danas ostala najniža stopa poreza na profit u Europi i jedna od najnižih u svijetu.

Međutim, niska stopa poreza na profit od 12,5 posto u realnosti je za veliku većinu multinacionalnih kompanija i značajno manja i kreće se na razini od 4-5 posto!? Kako je to moguće? Moguće je jer postoje posebne mjere za poticanje investicija i kreiranje novih radnih mjesta (umanjenje porezne osnovice do 40 posto od investiranih sredstava), investiranje u istraživanje i razvoj (R&D tax relief) “olakšano” je do 37,5 posto što značajno pojeftinjuje istraživanja. To je posebno zanimljivo kompanijama iz ICT sektora, bioznanosti i farmaceutike.

3R  - rate, regime, reputation

I kada dosljedno provodite mjere porezne politike onda je jednostavno nastaviti na tom tragu pa irska vlada govori o 3R (engleski):

Rate/stopa – ista nepromjenjiva stopa od 12,5 posto poreza na profit; iako niska, korporativni porezi Irske bili su na razini 2,6 posto od BDP-a 2010. kada je prosjek tadašnjih 27 članica bio 2,4 posto.

Režim – cjelokupno okruženje čini Irsku jednim od najboljih mjesta za poslovanje u svijetu: porezni sustav, obrazovana radna snaga, posebni poticaji za investitore, umanjenje porezne osnovice za R&D, oslobođenje plaćanja poreza na profit za SME u prve tri godine, izbjegavanje dvostrukog oporezivanja sa 68 bilateralnih sporazuma, itd.

Reputacija – kad nešto dosljedno radite više od 60 godina onda steknete i značajnu pozitivnu reputaciju u svjetskim okvirima. Irski porezni sustav je prepoznat kao transparentan, a Irska kao članica EU uključena u sve procese sprječavanja porezne evazije.

I kad se podvuče crta ispod ostvarenja strateških ciljeva porezne politike ostaju sljedeće brojke:

130 milijardi eura direktnih stranih investicija od 1973 do danas 125 milijardi eura izvoza godišnje 210.000 novih radnih mjesta kao posljedica direktnih stranih investicija