31. listopad 2019.

Proračun 2020: Prihodi 145 milijardi, a rashodi 147 milijardi kuna

Zdravko Marić i Andrej Plenković    foto Ratko Mavar

Prihodi proračuna u sljedećoj godini trebali bi iznositi 145,1 milijardu kuna, dok su rashodi planirani na 147,3 milijarde kuna, što znači da će deficit hrvatskog proračuna u sljedećoj godini biti 0,5 posto, odnosno 2,1 milijardu kuna, objasnio je ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade u četvrtak. U proračun su uključena i povećanja koja je premijer Andrej Plenković ranije obećao svim zaposlenima u javnom sektoru, a ministar je istaknuo kako će s postojećim povećanjem u ovoj godini ukupni rast mase plaća iznositi 1,7 milijardi kuna u rasponu od 12 mjeseci

Predviđeni gospodarski je rast 2,5 posto u sljedećoj godini te 2,4 posto u 2021., a stopa nezaposlenosti sa sadašnjih sedam posto prema projekcijama dosegnut će oko šest posto tijekom planiranog razdoblja, do 2022. Očekivani rast je ministar nazvao solidnim i pojasnio da se temelji na rastu osobne potrošnje, ali i nastavku snažne investicijske aktivnosti.

- Imamo dobru situaciju i treba nastaviti olakšavati uvjete poslovanja u Hrvatskoj i stimulirati takvu investicijsku aktivnost i davati poticaje ne samo izravne, financijske, nego i kroz opću klimu, odnosno porezno i administrativno rasterećenje - rekao je Marić. Izvoz nastavlja rasti, no uvoz raste više i zato je važno poticati izvozni, proizvodni sektor, istaknuo je ministar, kako bi se smanjila uvozna ovisnost, pa time i postigao veći rast BDP-a.

Planirana inflacija za ovo razdobljekreće se između 1,3 i 1,4 posto, stopa nezaposlenosti do kraja razdoblja past će na 6,3 posto, pri čemu je važnije to što stopa zaposlenosti raste, a javni dug do 2022., past će tik do 60 posto BDP-a kako nalažu i kriteriji iz Maastrichta.

Na prihodovnoj strani najznačajniji ostaje PDV, koji se slijedom odluke o povećanju plaća u javnom sektoru od šest posto neće mijenjati, iznosit će 55,9 milijardi kuna, a očekuje se rast prihoda od posebnih poreza i trošarina, doprinosa i poreza na dobit, kao većih stavki. Povećanje na rashodovnoj strani u najvećoj mjeri se odnosi na mirovine i plaće, a najavljeno povećanje od šest posto najvjerojatnije će ići u tri dijela po dva posto tako da prvo povećanje bude početkom godine, drugo sredinom i treće krajem, prema još treba utanačiti tu dinamiku. Planirani suficit konsolidirane opće države za sljedeću godinu bit će usprkos svemu 0,2 posto BDP-a, odnosno oko 629 milijuna kuna, zaključno je poručio Marić. 

Što se rebalansa tiče, u originalnom planu proračuna za ovu godinu nije bilo dovoljno sredstava za realizaciju dogovora između sindikata i Vlade iz prošle godine, no to je rebalansom proračuna riješeno, odnosno namaknuto je dodatnih 500 milijuna kuna, a država je morala naći i dodatnih 900 milijuna kuna za mirovine zbog nove formule za indeksaciju.

S druge strane, zahvaljujući uštedama na kamatama, smanjivanjem određenih kategorija nabave nefinancijske imovine i smanjenih izdvajanja za aktivnu politiku zapošljavanja, proračunski rashodi u ovoj godini smanjeni su sa izvorno planiranih 140,3 milijardi kuna na 139 milijardi. Deficit će tako iznositi 0,1 posto BDP-a, odnosno 582 milijuna kuna.