22. siječanj 2018.

Prvi korak ka ‘otvorenoj vlasti‘: 13 milijuna kuna za digitalizaciju službenih dokumenata RH

Unutar Europskog socijalnog fonda ukupne vrijednosti više od 10 milijardi kuna, imamo 670 milijuna za digitalizaciju i reformu javne uprave, jačanje digitalizacije i ljudskih kapaciteta, rekao je ministar Pavić.

>>> Intervju: Kuščević najavio digitalizaciju javne uprave i nove usluge za građane

Od toga jedan od prvih projekata koji provodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva bavi se digitalizacijom i povezivanjem baza kako bi sve bilo transparentnije i učinkovitije.

Tim projektom kreće se u potpunu digitalizaciju sve građe, službenih dokumenata koje proizvode tijela javne vlasti RH, lokalne i regionalne razine, ali i tijela državne uprave - sve odluke, zaključci, zakoni koje Republika Hrvatska donosi.

To je jedan od prvih projekata u okviru tog fonda za reformu državne i javne uprave, naglasio je Pavić. Izrazio je uvjerenost da će tim projektom osigurati veću otvorenost i transparentnost službenih dokumenata i informacija svim zainteresiranim pod jednakim uvjetima nepristrano i besplatno. Kroz taj ćemo projekt educirati više do 800 službenika javne uprave kako bi se dostupni alati mogli što bolje koristiti, a partner Fakultet elektronike i računarstva (FER) daje sigurnost i vjeru da će znanstvenoistraživačka i tehnička komponenta biti na najvišoj razini u Hrvatskoj, dodao je.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dat će potporu takvim i sličnim projektima kojima je cilj otvorena vlast, uporaba dokumenata, digitalizacija i  informatizacija, poručio je Pavić.

Potpuna digitalizacija službenih dokumenata tijela javne vlasti

Državni tajnik Bernard Gršić pojasnio je da se tim projektom kreće u potpunu digitalizaciju sve građe, službenih dokumenata koje proizvode tijela javne vlasti RH, lokalne i regionalne razine, ali i tijela državne uprave - sve odluke, zaključci, zakoni koje Republika Hrvatska donosi.

Oni su već sada dostupni na portalu središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske od 90-tih godina, kada je osnovana HIDRA-a, a nakon toga i digitalno dokumentacijski centar kao ured Vlade.

Središnji državni ured je sljedbenik tih dviju institucija i preuzeo je njihovu građu i digitalizirati će ju i bit će pohranjena na jednom mjestu, rekao je Gršić.

>>> Plamenko Barišić: Digitalizacija svih procesa komunikacije temelj je 4. industrijske revolucije

Time će se smanjiti troškovi i povećati dostupnost dokumenata te pružiti mogućnost veće informiranosti građana pod jednakim uvjetima i nepristrano.  Druga važna komponenta projekta je daljnji razvoj tražilice "cadial" hrvatskog proizvoda na Fakultetu elektronike i računarstva  (FER). Ona je važna jer je jedina koja na visokoj razini prepoznaje hrvatski jezik, istaknuo je Gršić.

Pojasnio je kako će korisnici imati besplatan pristup javnim dokumentima, primjerice korisnici iz domovine i inozemstva koji sada traže dokumente iz  Narodnih novina iz 1948. ili 1956. to rade ručno, no kada se to digitializira sve će biti lakše i jednostavnije. Predviđeno trajanje projekta je tri godine, a već nakon prve godine s poboljšanjima putem tražilice građani će moći pristupiti željenim dokumentima puno jednostavnije i brže, dodao je Gršić.