Korona i biznis
25. rujan 2018.

Radujković: Društva s višim stupnjem projektifikacije brže se razvijaju

Mladen Radujković, vodeći domaći stručnjak za projektni menadžment i predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje projektima, u intervjuu za Lider otkriva kako je projektno poslovanje zastupljeno u Hrvatskoj, ali nedovoljno. Unatoč velikom trudu, često kaskamo za drugim zemljama. Velik je problem i što nema dovoljno stručnih kadrova koji bi pomogli da projekti ne upadnu u krizu zbog nemogućnosti ostvarivanja ciljeva koji su si tvrtke same zacrtale. Unatoč tome što se u medijima projekti najčešće vezuju uz natječaje EU fondova, mnogo je i drugih projekata, a Međunarodna udruga za projektni menadžment (IPMA) odabrala je četiri države u kojima sufinancira istraživanje projektifikacije, među njima je i Hrvatska. Više o tome ispričao je Radujković.

[caption id="attachment_361490" align="alignright" width="200"] Mladen Radujković[/caption]

1. Što je projektifikacija?

Projektifikacija je relativno novi pojam u poslovnoj terminologiji, koji je zadnjih desetak godina korišten za definiranje udjela, projekta kao specifičnog organizacijskog oblika, u ukupnom poslovanju. To nije sam o broj, odnosno postotak zastupljenosti projektnog poslovanja u nekom sektoru ili u ekonomiji, već kvalitativni pokazatelj koliko je neki sektor, ekonomija ili društvo u cjelini dinamično i orijentirano na promjene, prilagodbe, poboljšanja i razvoj novoga. S obzirom da su projekti prisutni u svim sektorima i područjima ljudskog djelovanja, neki istraživači vjeruju da je stupanj projektifikacije jedan od pouzdanih pokazatelja razvoja te da se organizacije ili društva s višim stupnjem projektifikacije brže razvijaju.

2. Od kuda motivacija za provođenje istraživanja u maloj zemlji poput Hrvatske?

Poticaj za provedbu istraživanja rezultat je dugogodišnjeg rada na unapređenju profesije projektnog menadžmenta koje u Hrvatskoj provodi Hrvatska udruga za upravljanje projektima (HUUP) i inspiracije rezultatima istraživanja projektifikacije koja su provedena u Njemačkoj, Norveškoj i Islandu. Pri tome treba naglasiti da je IPMA – International Project Management Association izabrala četiri države, Kinu, Brazil, Italiju i Hrvatsku, kao zemlje u kojima sufinancira istraživanje.

3. Koji su rezultati istraživanja projektifikacije za Hrvatsku?

Istraživanja projektifikacije provedeno je na uzorku od 250 poduzeća koja su izabrana po metodi slučajnog uzorka unutar svih sektora ekonomije. Dobiveno je niz kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, koji pokazuju projektifikaciju u razini od 33%, slično kao u Norveškoj, ali manje od Njemačke i Kine. To je vrlo dobar podatak koji pokazuje dinamiku ekonomije, ali treba naglasiti da se po strukturi, veličini, ciljevima i uspješnosti, naši projekti uvelike razlikuju od onih u Njemačkoj ili Norveškoj, tako da ostvarene koristi nisu usporedive. Ukratko, imamo određenu dinamiku i strukturnu kvantitetu unutar ukupne mase, ali nemamo dovoljno projekata, te kvalitetu i produkciju koristi adekvatno razvijenim zemljama.

4. Je li se udio projekata u hrvatskim industrijama promijenio ulaskom u EU?

Svakako da ulazak u EU ima veliki utjecaj na projektifikaciju u Hrvatskoj, kako na povećanje broja projekata, tako i na povećanje učinkovitosti i uspješnosti. Za sada možemo reći da smo gotovo usvojili metodologiju pripreme i prijave projekata, ali da imamo dosta problema kod izvršenja istih projekata i ostvarenju ciljeva koje smo sami definirali u dokumentaciji pripreme tih istih projekata. To znači da moramo snažno razvijati struku i profesiju, a istovremeno jasno definirati strategije razvoja i ubrzati s rješenjima koja otklanjaju labirinte u koje upadaju podnositelji prijava projekata. To je presudno za velike projekte ili megaprojekte čiji redoviti ciklus pripreme traje do 5-10 godina i ne može se skratiti bez velikih rizika, a lako ga je moguće još produžiti radi regulativnih, kontekstualnih, komunikacijskih, političkih ili nekih drugih utjecaja.

[caption id="attachment_361626" align="aligncenter" width="750"] Prof. Mladen Radujković i Sandra Mišić, voditeljica projekta projektifikacije za RH, na prezentaciji rezultata istraživanja projektifikacije u Brazilu (IPMA Research conference in Rio de Janeiro)[/caption]

5. Koji su planovi za nastavak istraživanja?

Projekt je zapravo alat za pripremu i provedbu ciljanih promjena kojim se rješava neki problem, realizira dobra ideja ili otklanja poteškoća. Stoga projekti simboliziraju dinamiku i prilagođavanje za boljitak, što je posebno važno za zajednicu koja teži kontinuiranom razvoju. Dobivene rezultate možemo smatrati inicijalnim i namjeravamo nastaviti istraživanje u suradnji sa Hrvatskom gospodarskom komorom, s kojom smo već ostvarili kontakt, te s Hrvatskom udrugom poslodavaca, za koju smatramo da će biti vrlo zainteresirana za rezultate istraživanja projektifikacije u Hrvatskoj. Dosadašnje istraživanje provedeno je uz inspiraciju i veliko zalaganje istraživača te sufinanciranje iz inozemstva (IPMA). Svaka država ili zajednica mora biti zainteresirana za podatke koji proizlaze iz istraživanja projektifikacije jer su oni jedan od nezaobilaznih podataka za planiranje i praćenje razvoja.


Pratite nas na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]