12. siječanj 2017.

Rat u Pevecu: Šket demantira optužbe, Kodrić traži hitno uvrštenje dionica na Službeno tržište ZSE

Bitka za Pevec ne jenjava, a rukavice su odavno skinute. Aktualna uprava na čelu s Juricom Lovrinčevićem, suvlasnikom Dicentre, drugog najvećeg dioničara Peveca, u javnost je iznijela podatke o navodnim spornim poslovima bivše uprave na čelu s Darkom Šketom te smatra da je nedavni napad na Krešimira Bubala, člana uprave za financije, motiviran njegovim istraživanjem nepravilnosti u poslovanju Peveca i najavljenim kaznenim prijavama. Za novu upravu Peveca tri su sporna slučaja.

>>>Bitka za Pevec: Dicentra s 11 posto dionica upravlja tvrtkom i taji podatke dioničarima

Prvi sporni posao bivše uprave koji je Lovrinčević najprije iznio u javnost je ugovor o isporuci peleta i briketa s križevačkim Panproduktom kojem je Pevec avansno platio 2,9 milijuna kuna, a nije dobio svu robu. Drugi  se odnosi na poslovni odnos s Hypo bankom, u kojem je, sumnja sadašnja uprava, država oštećena za oko 33 milijuna kuna, a Pevecu nad glavom visi naplata PDV-a u iznosu od 17 milijuna kuna, uvećana za kamate i novčanu kaznu, zbog naknadno izdanih faktura prema Hypo banci u kojima nije bio iskazan PDV. Treći je prodaja montažne hale u sklopu Pevecova prodajnog centra u Kukuljanovu kod Rijeke koju je kupila tvrtka Vima trgovina (u kojoj je jedan od osnivača Ivan Kodrić, sin vlasnika Samoborke i tadašnjeg predsjednika NO-a Želimira Kodrića) za 285 tisuća kuna. Lovrinčević i Bubalo kažu kako je višestrukom kompenzacijom između Peveca, Vima-trgovine i Samoborke Pevec oštećen jer, po njima, hala vrijedi najmanje šest milijuna kuna.

Na te je optužbe demantijem odgovorio i prozvani bivši stečajni upravitelj i predsjednik uprave Peveca Darko Šket ocijenivši ih neutemeljenima. U prvom slučaju, ističe kako poslovni odnos s Panproduktom nije štetan za Pevec, da je postignuta najniža cijena uz uvjet uplate predujma u više rata te kako nije točno da su sredstva osiguranja nenaplativa jer su od strane Panprodukta zaprimljene zadužnice na 2,5 milijuna kuna, a potom i osobne zadužnice supružnika Hadrović, uz davanje jamstva po zadužnicama i izjavom o osobnoj imovini apartmanskoj zgradi u Ribarici značajne vrijednosti te ovršnim pravom zaloga na pokretninama (opremi i strojevima za proizvodnju peleta) procijenjene na 3,8 milijuna kuna. O svemu tome, kaže Šket, postoji dokumentacija u Pevecu i kod dobavljača.

Kada je riječ o nedavnom fizičkom napadu na Bubala, i Šket i Kodrić odbacuju bilo kakvu povezanost s tim događajem i prijetnjama koje je, prema njegovim riječima, primio Lovrinčević. Šket je najavio da će radi povrede prava iz radnog odnosa, odnosno izvanrednog otkaza te povrede časti i ugleda kroz iznošenje netočnih informacija u medijima zatražiti zaštitu sudskim putem.

U slučaju Hypo banke kaže kako je netočno i promašeno činjenicu da je Hypo banka, danas Addiko banka, nakon gotovo tri godine od potvrde stečajnog plana Peveca sklopila ugovor o prijenosu nekretnina nad kojima je imala razlučno pravo prikazivati kao problematičnu i potencijalno štetnu za Pevec jer Pevec nema nikakve daljnje obveze niti je moguće da se naknadno pojavi bilo kakva obveza po tom poslu jer je s aspekta obračuna i plaćanja PDV  neutralan. Naime, stečajnim planom i pravomoćnim rješenjem Trgovačkog suda u Bjelovaru o potvrdi stečajnog plana, temeljem kojeg je osnovano društvo Pevec d.d. polovicom 2012. g., između ostalog, bilo je određeno da se utvrđene tražbine vjerovnika s razlučnim pravima na nekretninama namire njihovim preuzimanjem u vlasništvo radi namirenja tražbina, a na osnovu ugovora o prijenosu nekretnina i potom i ugovorima o zakupu pojedinih nekretnina. Šket u demantiju kaže kako rok od 60 dana iz Rješenja o potvrdi stečajnoga plana nije bilo nikakav prekluzivni rok jer njegovim istekom nikome, nisu prestala niti prava niti obveze utvrđene Rješenjem o potvrdi stečajnoga plana. Nadalje, navodi kako u konkretnom odnosu s Hypo bankom, koja je imala utvrđenu tražbinu od 190 milijuna kuna osiguranu založnim pravom na nekretninama u  Sl. Brodu i Osijeku, odmah po završetku stečajnog postupka, i u nekoliko navrata kasnije, Pevec je tražio od banke provedbu prihvaćenih odredbi iz stečajnog plana, dakle sklapanje ugovora o prijenosu nekretnina o čemu postoje pisana korespondencija i u Pevecu i Hypo banci.  Ističe kako je osnovni i isključivi razlog kasnijeg zaključenja navedenog ugovora bio je složena procedura donošenja odgovarajućih odluka tijela Banke, a koja je bila posebno dodatno komplicirana, jer je sama Banka prolazila vlasničke i druge promjene, a sve je to bio prikazano u finanicjskim i revizorskim izvješćima Peveca.

Konačno, Šket demantira da je Pevec oštećen i u trećem slučaju montažne poslovne hale u Rijeci na Kukuljanovu tvrdeći da je netočno da  hala vrijedi najmanje 6 milijuna kuna te kako ju pogrešno povezivati s imovinom Peveca. Šket ističe kako je navedena hala dograđeni montažni objekt (nadstrešnica) koji je postavljen prije stečajnog postupka, i služio je za skladištenje i prodaju građevinskih artikala te da nikada bila ishođena građevinska ni uporabna dozvola ni prije stečaja, a ni poslije stjecanja od OTP banke. U postupku dogovora Peveca i OTP banke tijekom 2015. o preuređenju nekretnine bilo je potrebno zakonski urediti građevinski status nekretnine radi pribavljanje uporabne dozvole.  U tom postupku ispostavilo se, kaže Šket, da je navedena montažna hala nelegalno izgrađena te da je potrebno demontirati je, Banka kao vlasnik prostora je taj postupak demontaže i rušenja prenijela na Pevec kao zakupca, i nije htjela podnijeti trošak rušenja, a u postupku pribavljanja ponuda za taj posao prihvaćena je najpovoljnija ponuda Vima-trgovine, o čemu postoji dokumentacija u Pevecu.

Međusobna prepucavanja

Kada je riječ o nedavnom fizičkom napadu na Bubala, i Šket i Kodrić odbacuju bilo kakvu povezanost s tim događajem i prijetnjama koje je, prema njegovim riječima, primio Lovrinčević. Šket je najavio da će radi povrede prava iz radnog odnosa, odnosno izvanrednog otkaza te povrede časti i ugleda kroz iznošenje netočnih informacija u medijima zatražiti zaštitu sudskim putem. Osim međusobnih prepucavanja oko navedena tri slučaja gdje sadašnja uprava optužuje bivšu za štetu nanesenu Pevecu, prava se bitka vodi među dioničarima. Kodrić, vlasnik Samoborke i Maloprodajnih ulaganja na koja su prebačene Samoborkine dionice Peveca, smatra kako se izvrtanje činjenica može protumačiti isključivo namjerom skretanja pozornosti javnosti od činjenice da aktualna Uprava tvrtke Pevec tvrtkom upravlja netransparentno, zastupljajući interese isključivo jedne skupine manjinskih dioničara tvrtke vezane uz tvrtku Dicentra, krijući poslovne izvještaje i uporno stopirajući odluku Glavne skupštine dioničara o uvrštavanju dionica na uređeno tržište Zagrebačke burze.

Inače, Maloprodajna ulaganja, kao najveći pojedinačni dioničar, uputila su Upravi Peveca novi zahtjev za sazivanje Glavne skupštine u kojem se inzistira da Uprava bez odlaganja finalizira proces uvrštenja dionica Peveca na Službeno tržište Zagrebačke burze te da se popuni trenutno krnji Nadzorni odbor (u kojem Maloprodajna ulaganja sada nemaju predstavnika) u skladu sa zakonskim normama i statutom društva. U novom zahtjevu za sazivanje Glavne skupštine, poslanom 30. prosinca 2016. godine, Maloprodajna ulaganja više ne traže isplatu dijela zadržane dobiti Peveca kroz dividendu, kao niti ranije traženo povećanje temeljnog kapitala izdanjem novih dionica postojećim dioničarima već samo uvršenje dionica na Službeno tržište ZSE jer bi na taj način, smatraju, konačno bilo omogućeno fer i transparentno izvještavanje dioničara i potencijalnih investitora o poslovanju društva, kao i ulazak institucionalnih investitora u dioničku strukturu te time povećanje vrijednosti dionica Peveca. U zahtjevu se podsjeća da Uprava nije provela utvrđenu odluku skupštine društva o uvrštenju dionica Peveca na uređeno tržište, iako su dioničari to Upravi naložili još prije 7 mjeseci, a na prijedlog državne institucije – Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) zbog čega sumnjaju u namjerno odugovlačenje provođenja odluke skupštine dioničara. S obzirom da je završen Prospekt društva u kojem su obuhvaćene sve poslovno bitne informacije za investitore, i da tvrtka od izlaska iz stečaja redovno prolazi revizije poslovanja, smatraju da za to ne postoji niti jedna prepreka.  Isti cilj, uvrštenje dionica na Službeno tržište, imaju i mali dioničari koji nisu okupljeni oko Dicentre.