Ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije iznosili su krajem srpnja 64,8 milijardi kuna, što je 1,3 posto manje nego mjesec dana prije, dok su na godišnjoj razini pali za 1,4 milijarde kuna ili 2,1 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
U prethodna dva mjeseca ti su krediti na godišnjoj razini zabilježili rast, no u srpnju su ponovno pali.
„Uz sporadične iznimke - u rujnu 2017. te svibnju i lipnju 2018. - trend negativnih godišnjih stopa kontinuirano je trajao od svibnja 2012.”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Ističu da je pad na godišnjoj razini prvenstveno rezultat smanjenja iznosa kunskih kredita poduzećima.
U srpnju su kunski krediti iznosili 21,9 milijardi kuna, što je za 1,7 milijardi kuna ili 7,2 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. Pad tih kredita na godišnjoj razini traje od travnja 2017.
>>> Krediti stanovništvu dosegnuli najvišu razinu od 2016.
S druge strane, devizni krediti koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, nastavili su s rastom na godišnjoj razini. Ukupni devizni krediti poduzećima iznosili su na kraju srpnja 42,9 milijardi, što je 0,7 posto više nego godinu dana prije.
„Pri tome je rast na godišnjoj razini zabilježen trinaesti mjesec za redom”, navodi se u analizi RBA.
Promatrano prema vrstama kredita, krediti za investicije su u srpnju na godišnjoj razini zabilježili rast za 0,4 posto, na 31,2 milijardu kuna.
Krediti za obrtna sredstva pali su, pak, za 4,4 posto, na 33,6 milijardi kuna.
Analitičari RBA navode i to da je prema podacima o ukupnim plasmanima nefinancijskim poduzećima na osnovi transakcija - koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana - u srpnju zabilježeno usporavanje rasta plasmana na godišnjoj razini na 2,6 posto, dok je mjesec dana prije rast iznosio 3,1 posto.
„S obzirom na očekivani nastavak povoljnih gospodarskih kretanja i oporavak investicija, očekujemo i oporavak potražnje za kreditima nefinancijskih društava. Pri tome visoka razina likvidnosti u sustavu utječe na pad kamatnih stopa na novoodobrene kredite, što bi svakako moglo pridonijeti povećanju kreditne aktivnosti u promatranom sektoru”, zaključuju analitičari RBA.
Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]