U sklopu šestog po redu Međunarodnog sajma investicijskih projekata REXPO 2017, koji okuplja gotovo 50 izlagača, održana je panel rasprava na temu Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru.
Investicije u zelene tehnologije, pogotovo u javnim građevinama, tema je koja se potencira već godinama, ipak još nedostaje sustavniji zamah koji bi obuhvatio što veći broj građevina. Po pitanju planova Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja govorio je državni tajnik Željko Uhlir.
>>>Škrlec: Hrvatska zakazala u provedbi ciljeva – razdjelnici nisu mjera energetske učinkovitosti
- Projekti su počeli 2015. godine, već dvije godine provodimo razne pilot programe, a do sada smo ugovorili poslove u iznosu od milijardu kuna. Do 2020. imamo na raspolaganju 2.3 milijarde kuna za energetsku obnovu zgrada, što se odnosi na zgrade javne namjene i višestambene zgrade. Ovog mjeseca objavili smo javni poziv za energetsku obnovu zgrada javne namjene. Prije su se javni pozivi odnosili na zgrade predškolske i školske namjene, a sada je to prošireno na zdravstvo, kultura, sudstvo, javna i državna uprava i slično.
Uspješnost prijave projekata, ističe Uhlir, iznosi 98 posto, zahvaljujući uvježbanoj tehnici rada na pilot projektima koje je provodilo Ministarstvo u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U okviru poziva osigurano je 380 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike velik potencijal vidi u komercijalnom sektoru.
- Veći dio ciljeva dostigli smo velikim energetskim projektima, ali cilj mora biti diversifikacija zbog sigurnosti opskrbe na male potrošače na način da se energija proizvodi tamo gdje se troši. Tu postoji veliki potencijal u komercijalnom sektoru, koji iako ima velike zahtjeve za energijom ima i velike potencijale za iskorištavanje energije na mjestu potrošnje. Upravo to je segment u kojem će Ministarstvo zaštite okoliša nastojati olakšati dostizanje ciljeva, kazao je Marko Markić, iz Ministarstva.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jedan je od ključnih financijera projekata koji trebaju potaknuti razvoj tržišta, a o zanimanju građana za obnovljive izvore energije govorio je Dubravko Ponoš, direktor Fonda.
- Interes građana je izuzetno velik. Fond je zaključno sa 2016. godinom uložio oko 1.6 milijardi kuna vezano za višestambene zgrade, obiteljske kuće, javne i komercijalne zgrade. Neki od njih su na godišnjoj razini uštedjeli od 500 do 1200 kuna, a sama mjera rezultirala je uspjehom, kazao je Ponoš.
Ističe da ipak nisu zadovoljni kada su u pitanju obiteljske kuće, te vjeruju da bi takve projekte u idućem razdoblju trebalo dodatno aktivirati.
>>>Croenergy 2017: Nedostaju nacionalna energetska strategija i administrativni kapaciteti
Iako interes postoji razvoj je nejednako raspoređen a neujednačenost, objašnjava Snježana Turalija pročelnica upravnog odjela za razvoj grada, gospodarstvo i EU fondove grada Karlovca, ovisi o gradskim upravama i inicijativama. Karlovac je odavno prepoznao priliku korištenja sredstava Fonda, te sada u tom gradu značajan broj zgrada javne namjene u tom gradu korištenjem sredstava iznjedrilo je dobre projekte.
Kada su prije osam godina odlučili pokrenuti aktivnosti vezane uz zelenu tehnologiju, govori Miroslav Madžar, izvršni direktor hotela Oliympia, nisu o tome znali gotovo ništa. Ove godine otvoren je hotel Olympia Sky u kojeg je uloženo oko 170 milijuna kuna, te je implementirano gotovo sve što se danas nudi na tržištu po pitanju energetske učinkovitosti. Objašnjava da osim ulaganja u fasadu, uložili su u odvojenu odvodnju i dovodnju vode, a u drugoj fazi priprema se projekt za izgradnju kolektora oborinskih voda koja će biti korištena za zalijevanje javnih površina, te ispiranje toaletnih školjaka.
- Imati hotel na Jadranu u današnje vrijeme bez fotonapona i solara je svetogrđe. Prije 10 do 15 godina to se nije isplatilo, ali danas vidimo da se te investicije povrate brzo. Kod energetske obnove best buy sigurno je ulaganje u fasadu, vanjsku stolariju i solare za pripremu potrošne tople vode, poručuje Madžar.