Panel diskusija, centralni dio Liderovog poslovnog skupa o naplati potraživanja, okupio je eminentne stručnjake iz svijeta financija koji su svoja iskustva, kao i saznanja iz teorije, podijelili s oko stotinjak sudionika ove manifestacije.
Na okruglom stolu radnog naziva ’Je li najgore prošlo? Kako sustići najbolje’ tako su sudjelovali Barbara Cerinski ( EOS MATRIX). Vesna Ciganek-Vuković (RBA), Alan Herjavec ( HPB), Ksenija Sanjković (Hrvatsko kreditno osiguranje), bankar Goran Gazivoda, te Lajoš Žager, dekan ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a ulogu moderatora odigrao je Liderov novinar Tin Bašić.
- Rok plaćanja, kako pokazuje statistika, jest kraći , ali steknuto iskustvo i naučene lekcije ne dozvoljavaju nam da se opustimo. Treba malim koracima hodati prema naprijed, a ne upasti u zamku entuzijazma – kazala je Cerinski.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu nakon što je objasnio svu teoriju i mehaniku koja stoji iza potraživanja naplaćivanja ispričao je kako njegovi studenti kao hrvatsku riječ za kompenzaciju vide trampu, no da je trampa dobra stvar, tvrdi Žager, novac se ne bi nikad pojavio.
- Manje se treba baviti razglabanjima o tome što je dovelo do neplaćanja potraživanja, a više izgradnjom modela ponašanja za budućnost. Treba razmišljati o ekonomskoj pismenosti građana. Na fakultetu imamo Udrugu financijski klub, kao i debatni klub, a već u osnovnoj školi djecu bi trebalo učiti pojmovima kao što je kredit i potraživanje – vjeruje Žager. On napominje kako premda je napredak očit - a Hrvatska kada govorimo o naplati potraživanja bolje stoji od Istočne Europe - strukture bilanci nisu dobre. O tome da je ’najgore prošlo’ moći će se utvrditi tek kada se dodatno povećaju privredne aktivnosti.
Kako se trendovi u navikama plaćanja u Hrvata i nisu toliko poboljšali svjedoči, pak, izlaganje Ksenija Sanjković.
– U našoj branši, a gdje se bavimo poslovnim subjektima, trendovi nisu pozitivni. Niti u Hrvatskoj, niti u inozemstvu. U usporedbi s 2014., 2015. rok plaćanja je porastao za 5 posto – upozorila je.
Alan Herjavec isto tako smatra kako pozitivni trendovi oko naplate potraživanja nužno ne korespondiraju sa situacijom u gospodarstvu koje, ipak, nije toliko sjajno.
Tvrdi i kako banke uvijek daju klijentu dovoljno vremena da rekonstruira svoju bilancu, premda je svaki slučaj specifičan, te smatra da su pravne osobe mnogo bolje upoznate sa svim mogućim rješenjima.
Bankar Gazivoda priznao je kako su banke trebale bolje informirati građane oko uzimanja kredita, a što su danas počele prakticirati. Isto tako, Gazivoda, pokretač Ebanke d.d, prve etične banke, takav oblik bankarstva spominje kao nužan model poslovanja kod kojeg neće biti troškova korištenja usluga, a nema ni naknada za vođenje računa ili transakcije, kao ni kredita s valutnim klauzulama, a oni koji inače ne bi dobili kredite jer ne ispunjavaju uvjete njima se uvijek mogu obratiti.
Domaće banke su bile visoko kapitalizirane cijelo vrijeme, što znači da su mogle podnesti velike potrese, te da su ostale stabilne tijekom trenda nenaplate potraživanja, ispričala jeVesna Ciganek- Vuković. Negativni trend se smanjuje i udio loših plasmana se smanjuje, no problem je što nema novih plasmana. Investicijska kriza je niskim razinama, a dok nema potražnje za kreditima, ne možemo reći da je najgore prošlo- zaključila je članica Uprave Raiffeisenbanke Hrvatska.
Uslijedio je razgovor jedan na jedan s Tanjom Puretom, direktoricom tvrtke Ramiro na temu Zašto se zadužujemo?
- Najveće gluposti koje sam napravio ja i moja okolina većinom su nastale nedostatkom razmišljanja, uzrečica je koja se često čuje kod nas u uredu. Upravo je impulzivnost ta koja dovodi do nerazumnog zaduživanja. Bilo bi dobro ljude naučiti da promisle treba li im zaista to zbog čega se žele zadužiti. Nije svrha da imamo sve što hoćemo, nego ono što nam treba - rekla je Tanja Pureta, specijalistica organizacijske i industrijske psihologije u razgovoru s Tinom Bašićem.
Pureta je iznijela i svoj prijedlog za bankare da, osim što upoznaju klijente sa svim rizicima prije uzimanja kredita, naprave set pitanja poput: Jeste li svjesni da biste ovim kreditom mogli doći u dug?, Kako bi se u tom slučaju ponašali?, Kako biste ga mogli riješiti? Tako bi se potencijalni dužnici bolje osvijestili o rizicima u koje se upuštaju umjesto da im samo pruže informacije koje u stanju povišene uzbuđenosti ne čuju.
U razgovoru su se dotaknuli i velikog utjecaja društva na zaduživanje. Pritisak vršnjaka prisutan je ne samo u dječjoj dobi, nego i kod poduzetnika. Na primjer, ako kolega ima veći ured i bolje zarađuje, poduzetnik smatra da će i sam ulaganjem u veći ured više zarađivati. No, zaboravlja da prvo treba biti kako bi imao, odnosno treba postati stručnjak u svom poslu da bi i sam stekao ono što možda kolega ima, zaključila je Tanja Pureta.