Novi proces planiranja potrošnje sredstava EU‑a za ruralni razvoj prekomjerno je dugotrajan i složen te postoje određeni nedostatci koji nepovoljno utječu na uspješnost i rezultate, navodi se u izvješću Europskog revizorskog suda. Revizori su također utvrdili da se, unatoč naporima Europske komisije, s provedbom programa nije započelo ranije te da se s potrošnjom sredstava započelo sporije nego u prethodnom razdoblju.
Cilj je politike ruralnog razvoja učiniti poljoprivredu konkurentnijom, zajamčiti održivo upravljanje prirodnim resursima i postići ravnomjeran razvoj ruralnih gospodarstava i zajednica. EU u području ruralnog razvoja u razdoblju 2014.–2020. planira potrošiti gotovo 100 milijardi eura.
>>>Tolušić: Hrvatska se i dalje protivi produljenju dozvole za glifosat
Sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj financira se potpora za mjere koje države članice provode u okviru nacionalnih ili regionalnih programa ruralnog razvoja, koje sastavljaju države članice i odobrava Komisija.
- Pri planiranju novog programskog razdoblja pojavljuje se problem što takvo planiranje započinje prije nego što su raspoloživi odgovarajući relevantni podatci iz prethodnih razdoblja, izjavio je Janusz Wojciechowski, član Europskog revizorskog suda zadužen za ovo izvješće.
- Sud je utvrdio da su programski dokumenti prekomjerno složeni i opsežni, a istodobno nedovoljno usmjereni na očekivane rezultate, dodao je.
Revizori su ispitali je li u novom strateškom okviru EU‑a za razdoblje 2014.–2020. stavljen veći naglasak na uspješnost i je li novi proces doveo do sastavljanja kvalitetnih programa ruralnog razvoja kojima bi se postizali bolji rezultati.
Preporuke Komisiji
Iako je cilj tog okvira bio poboljšati pristup usmjeren na rezultate, revizori su utvrdili da su odobreni programi bili dugački i složeni, s određenim nedostatcima zbog kojih bi se mogao umanjiti naglasak koji se stavlja na uspješnost i rezultate. Također su ispitali izradu programa za politiku ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. kako bi provjerili je li tim postupkom omogućeno da provedba programa ruralnog razvoja započne ranije te da se time izbjegnu negativne posljedice kašnjenja. Utvrdili su da se, unatoč naporima Europske komisije, s provedbom nije započelo ranije te da se s izvršavanjem planiranih rashoda započelo sporije nego u prethodnom razdoblju.
Kako bi se proces poboljšao, revizori su Komisiji preporučili da u budućnosti:
- zajamči da svojim prijedlozima doprinese usklađivanju među pojedinačnim programima
- pojednostavni programske dokumente i smanji broj zahtjeva
- surađuje s državama članicama kako bi se zajamčilo da se izvješćima za 2019.godinu pruže jasne i sveobuhvatne informacije
- preciznije odredi različite pokazatelje
- uzme u obzir iskustva stečena u okviru trenutačnog sustava
- pravodobno pripremi prijedloge u vezi s politikom ruralnog razvoja za razdoblje nakon 2020.
>>>Tolušić: U poljoprivredi nikad više novca, nikad manje proizvodnje
Revizori su također preporučili Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji da razmotre mogućnost usklađivanja dugoročne strategije s proračunskim ciklusom EU‑a te obave sveobuhvatan pregled potrošnje sredstava prije donošenja novog dugoročnog proračuna.
Tematsko izvješće br.16/2017 ‘Izrada programa ruralnog razvoja: potrebno je pojednostavnjenje i stavljanje većeg naglaska na rezultate‘ dostupno je na internetskim stranicama Suda na 23 jezika EU‑a.