Korona i biznis
16. lipanj 2016.

Saša Drezgić: Hrvatska će zabilježiti dvije milijarde eura neto ‘dobiti‘ iz fondova

- Ako je prošle godine iz EU fondova bilo povučeno 57 milijuna eura, naš je cilj ove godine povući 10 puta više. U ovom trenutku imamo natječaje gdje je u opticaju milijarda kuna, a u drugoj polovici godine započet ćemo s izradom natječaja za 2017. godinu. Jasno je kako će uvijek biti prigovora da je proces prespor, no prirodno je očekivati od poduzetnika da budu nestrpljivi – izjavio je Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta na konferenciji Lidera i PwC- a ’Tri godine u EU- rast i zaposlenost kroz politike EU.

Kovačev: Izostanak strukturnih reformi je glavna prepreka većeg ulaganja EIB-a u Hrvatsku

Tijekom istog panela radnog naziva "Kako stimulirati rast i zaposlenost u gospodarstvu" glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić pohvalio je rad posljednje vlade (koja je u popodnevnim satima pala), no i napomenuo kako je potrebna puno veća koordinacija između ministarstava.

– Dosada smo EU fondove doživljavali kao cilj, a ne sredstvo – dodao je.

- Moramo iskoristiti sve resurse koji su nam raspolaganju. Nije samo Hrvatska ušla u EU, već smo i mi postali dio tog velikog tržišta i pred nama je velika borba kako bi bili konkurentni. Trenutno je prevelika razlika između ’nove’ i ’stare’ Europe  - upozorio je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.

Treći panel Konferencije Tri godine u EU pokušao je odgovoriti kako stimulirati rast i zaposlenost u javnom sektoru. Saša Drezgić, zamjenik ministra financija ustvrdio je kako često loša slika o funkcioniranju javnog sektora sasvim sigurno nije točna kada je riječ o Ministarstvu financija koje svoj posao obavlja izvrsno. Podsjetio je da smo ulaskom u Europsku uniju preuzeli na sebe vrlo stroge obveze u pogledu vođenja javnih financija, koja moramo poštovati, ali da imamo potrebno znanje i kapacitet za korištenje drugih izvora financiranja. Nije želio prognozirati kako će se odvijati korištenje sredstava iz fondova EU, premda je izrazio sigurnost kako će Hrvatska ipak zabilježiti dvije milijarde eura neto ‘dobiti‘ iz fondova. Drezgić drži kako država mora alocirati jedan fond za nacionalnu komponentu u korištenju EU sredstava  za lokalnu upravu i samoupravu koja će ove godine imati na raspolaganju 250 milijuna kuna, ali nema apsorpcijski kapacitet i treba potražiti tehničku pomoć.

Nešto je drugačijeg mišljenja bila vršiteljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije Sanja Bošnjak koja vjeruje da su županije spremne za korištenje sredstava iz EU fondova na što se godinama spremaju, iako se neke ne uspijevaju pomaknuti s razine strateškog planiranja. Njena županija nije se samo strateški pripremala dugo vremena, već i menadžerski zbog čega ima impresivne rezultate u povlačenju EU sredstava.

Što se cesta tiče, stvar je uglavnom završena i Hrvatska može biti ponosna na svoju mrežu autocesta, tvrdi Miro Škrgatić, zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. Jasno, postoji dobro poznat problem njihovog duga, no na tome se u suradnji sa Svjetskom bankom radi i rješenje će biti uskoro nađeno, uvjeravao je. Željeznice, s druge strane, predstavljaju najveći izazov jer mogu računati na najveći udio EU sredstava, no priprema i realizacija projekata traje vrlo dugo. Priznao je i da postoji manjak adekvatnog kadra koji bi radio na projektima za EU fondove s obzirom da sada ima više sredstava, nego projekata koji bi mogli za njih aplicirati. Ministarstvo je stoga napravilo plan potrebnih ljudi i radi na njihovom nalaženju. Činjenica je da Hrvatska nije na vrijeme počela pripremati projekte i da hvata korak, rekao je. Kad je u pitanju Pelješki most, aplikacija je spremna, što je potvrdio i ministar Tolušić koji je najavio objavu natječaja najkasnije do ponedjeljka na što politička kriza neće utjecati.

Voditelj usluga za javi sektor PwC-a u srednjoj i istočnoj Europi Todd Bradshaw izložio je neka iskustva članica koje su Europskoj uniji pristupile 2004. u velikom proširenju koje je obuhvatilo čak deset novih članica. Slovačka je imala vrlo slab start, istaknuo je, ali je brzo uhvatila korak nakon što je uspostavila sustav bolje suradnje između različitih institucija koje sudjeluju u povlačenju europskih sredstava, iako to nije bilo nimalo lako jer su mnogi bili nevoljki razmjenjivati informacije s drugim odjelima ili ministarstvima. Ova zemlja je napravila ono što Hrvatska sada tek počinje, isto je počela iz alokaciju sredstava prilagođavati efikasnosti pojedinih resora. Pored toga, ojačana je suradnja ureda za javnu nabavu s ministarstvima, provedena reforma školstva tako da je usklađena s potrebama tržišta (što je pažljivo prvo analizirano i istraženo), reformirana carinska uprava, centralizirana nabava, a uvođenje flat taxa imalo je velik komunikacijski učinak. Signaliziralo je reformiranje Slovačke i otvorenost investicijama što je samo po sebi zainteresiralo mnoge investitore.

Razvijenost Zagreba u prijašnjem je razdoblju onemogućavala ozbiljnije oslanjanje na sredstva EU, ali projekata ima, umirio je Miljenko Sedlar, zamjenik pročelnice Ureda za programe i projekte EU u Gradu Zagrebu. Stvari se ubrzavaju i pomiču, primijetio je, no potrebno je više koordinacije.

Autori: Vanja Figenwald i Luka Fišić