19. prosinac 2017.

Schoefboeck: Eurizacija je bolja opcija od kunizacije

Hrvatsko gospodarstvo u 2017. će porasti za tri, a u 2018. godini za 2,8 posto, no u idućim godinama za snažniji rast i dostizanje razine zemalja srednje i istočne Europe nužne su strukturne reforme, istaknuli su u utorak predstavnici Erste banke.

Glavni makroekonomist Erste banke Alen Kovač ocijenio je na susretu s novinarima da je ovu godinu obilježio nastavak trenda gospodarskog oporavka, kao i proces restruktuiranja Agrokora i aktivacije lexa Agrokor, koji su, kako kaže, unijeli određenu neizvjesnost u dinamiku rasta za ovu godinu.

>>> Neto dobit Erste&Steiermärkische Banka 564,6 milijuna

No, očekivanja su bila da taj efekt neće biti preizražen, što su brojke na kraju i potvrdile. Iz Erste banke tako očekuju da će hrvatsko gospodarstvo ovu godinu završiti s rastom BDP-a od tri posto, a iduću sa sličnim trendom rasta, odnosno 2,8 posto, čime neće ubrzati, ali ni znatnije usporiti.

Kovač napominje da u Erste banci poticaj rastu vide u nastavku pozitivnih trendova u osobnoj potrošnji, dinamiziranju trenda investicija te poticajnom vanjskom okružju, što kroz izvoz roba, što za potražnjom za turističkim proizvodima. S druge strane, najveći rizik za rast dolazi od nastavka procesa restrukturiranja Agrokora.

"Očekujemo i nastavak fiskalne konsolidacije, odnosno zadržavanje deficita na niskim razinama, pad razine javnog duga, što je poticajno u konktekstu premije na rizik te perspektiva kreditnog rejtinga, a i u kontekstu uvođenja eura, što je nešto čemu treba težiti", kazao je Kovač.

Predsjednik uprave Erste banke Christoph Schoefboeck kazao je da je blagi optimist kada je u pitanju situacija oko Agrokora.

"Trebamo vidjeti rasplet situacije u sljedećoj godini. Nije to još gotovo, ima puno još otvorenih pitanja. No, ako usporedimo situaciju prije pola godine, prije lexa Agrokor, ona je sada zasigurno puno mirnija i u većoj mjeri ide redovnim putem. Mislim da su svi sudionici u tom procesu uspjeli stabilizirati situaciju i sada treba vidjeti u kojem smjeru ide sporazum koji se očekuje na proljeće", rekao je Schoefboeck.

>>> Poduzetnicima 200 milijuna eura za kredite

Naglasio je da pozitivan trend rasta hrvatskog gospodarstva postoji, ali da zemlje srednje i istočne Europe rastu brže. Za pravu konvergenciju, napominje, potreban je brži rast od susjednih zemalja.

"Vlada je najavila da kreće u tom smjeru što podržavamo, no želimo to i vidjeti. Razumijem da je zbog Agrokora situacija ove godine bila otežana. Međutim, u Hrvatskoj unatoč rastu od tri posto još uvijek zaostajemo za rastom drugih zemalja. Stoga, još ne vidimo konvergenciju prema regiji i uvjereni smo da je ona moguća samo uz jasne strukturne reforme", poručio je Schoefboeck.

Pozdravio je nastojanja Vlade i HNB-a oko uvođenja eura, kazavši da je najvažnije donošenje političke odluke u tom smjeru. "U principu, mi smo vidjeli samo dvije opcije - ili da se ide u potpunu ‘kunizaciju‘, odnosno da se odustane od uvođenja eura, ili da se krene prema eurizaciji", napomenuo je Schoefboeck.

Smatra da je uvođenje eura logičan smjer, s obzirom i na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji te da bi se time smanjilo mnogo operativnih i posebno tečajnih rizika za gospodarstvo i financijski sustav. Kako kaže, taj sustav će pretrpjeti određeno smanjenje prihoda, no za njega je uvođenje eura puno bolja opcija od kretanja u smjeru ‘kunizacije‘.

Predstavljeno je i društveno poduzeće Okus doma, zadruga za interkulturalnu suradnju koja okuplja osobe migrantskog podrijetla, izbjeglice i azilante, a glavna joj je djelatnost priprema hrane i catering.

Zadruga je sudjelovala u programu Erste banke Poduzetnički starter, namijenjen poduzetnicima početnicima, a banka im je dala i kredit za vozilo za dostavu hrane.

Upraviteljica zadruge Zinka Mujkić istaknula je da ne postoji dovoljna podrška i svijest o društvenim poduzećima, pri čemu je teško doći do izvora financiranja, zbog čega je posebno ponosna na samoodrživost zadruge.