Broj prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama u proporcionalnom je odnosu s vremenskim prilikama, pokazali su rezultati jednog statističkog istraživanja u Sloveniji. Do tog je rezultata došao viši inspektor slovenske policije Tomislav Iskra, zadužen za statističke analize.
On je "križao" podatke o pozivima na broj "113", na koji se prijavljuju nesreće koje traže intervenciju policije i drugih hitnih službi, s podacima o vremenskim prilikama na području cijele države u razdoblju 2006.-2015. te došao do zanimljivih zaključaka.
>>> Uberov automobil bez vozača usmrtio pješakinju
Vremenske prilike na području svih policijskih uprava rangirao je prema oblačnosti, relativnoj vlazi, padalinama, tlaku i drugim elementima u sedam kategorija od "najboljeg" do "najlošijeg" i usporedio ih s brojem i posljedicama prometnih nesreća na tom području.
Grafikon za cijelo područje Slovenije pokazuje da je u najlošijim vremenskim uvjetima broj poziva interventnim službama, ali i broj nesreća, za pet posto manji od prosjeka, a kad je vrijeme najljepše za osam posto veći od prosjeka.
Na području djelovanja policije Koper, gdje se bilježi najviše sunca i najmanje padavina, rezultat je specifičan: za najljepšeg vremena je broj intervencija za trećinu veći nego u najlošijim vremenskim uvjetima.
>>> Čudo koje treba pogledati - superkrvavi plavi Mjesec u pomrčini 31. siječnja
Kad se radi o prometnim nesrećama sa smrtnim ishodom u koparskoj policijskoj upravi njih je najmanje kad je vrijeme najlošije, a najviše kad su vremenski uvjeti odlični. To se tumači i jakom frekvencijom prometa prema obali baš kad je lijepo vrijeme, ali i većim oprezom vozača kad su uvjeti lošiji jer tada smanjuju brzinu i vožnju prilagođavaju stanju na cesti.
Slovenski inspektor analizirao je i mogući utjecaj noći s punim mjesecom na nesreće i pozive interventnim službama, ali je zaključio da između tih pojava nema korelacije, unatoč uvriježenom pučkom vjerovanju da puni mjesec negativno djeluje na raspoloženje i da je tada nesreća više nego obično.