Većina ljudi vjerojatno bi preferirala raditi manje od osam sati dnevno. No, podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj pokazuju da kraće radno vrijeme nije jamstvo da će se zaposlenici osjećati bolje, prenosi 1843 Magazine.
>>>Krizni menadžment: Mogu li menadžeri pod stresom racionalno odlučivati
Naime, države s duljim radnim vremenom, koje su najčešće i ekonomski slabije razvijenije, u prosjeku imaju manje prijavljenih slučajeva bolesti uzrokovanih stresom od onih bogatijih u kojima je radni dan kraći. Tako istraživanja pokazuju kako je kod stanovnika država s kraćim radnim vremenom (koje su uglavnom bogatije) primjetan izrazito visok stupanj anksioznosti i depresije.
Čak ni dugi praznici nisu jamstvo zadovoljstva. Francuska i finska vlada zahtijevaju da zaposlenici dobiju plaćeni dopust za šest tjedana godišnje, a ipak su zemlje s izrazitom visokom razinom prijavljenog stresa.
>>>Stres možemo okriviti i za nakupljene kilograme
Država u kojoj je prema podacima WHO stanovništvo najviše izloženo stresu jest Nizozemska. Anksioznost i depresija u 2013. godini skratili su životni vijek Nizozemaca više od raka želuca, debelog crijeva, jetre, gušterače, pluća, raka dojke i raka vrata maternice zajedno. Meksički radnici, pak, rade čak 60 posto sati više, imaju jednu trećinu nizozemskih prihoda, ali dijagnosticirano im je upola manje psiholoških problema vezano uz radno mjesto od nizozemskih radnika.