Za koji tjedan, vjerojatno prije nego što se zahukta turistička sezona, trebao bi proraditi drugi Tesla Supercharger u Hrvatskoj, u Dugopolju. Kako sada stvari stoje, tehnički pregled trebao bi se obaviti uskoro. Kako na svom profilu na Facebooku kaže poduzetnik Saša Cvetojević: ‘Lokacija je odlična iako za potpunu komociju nedostaje još jedan na A1 između Zagreba i Splita.’ No sad se može bez frke po cesti D1 pa u Dugopolje, a onda do Dubrovnika i dalje. Postavljanje druge punionice za električna vozila ponovno otvara pitanje kakav automobil kupiti, odnosno koje je pogonsko gorivo isplativije. Je li bolje odabrati benzince, dizelaše, hibride, električne ili automobile na plin? – Benzinci su veliki potrošači, dizelski su motori štedljivi, ali skuplji pri kupnji, autoplin je jeftin, ali pitanje do kada. To su samo neke tvrdnje koje se vežu uz automobile i isplativost kupnje – kaže Krunoslav Ćosić, glavni urednik internetskoga portala VidiAuto.com.
Idealna kombinacija Dakle, prije odabira treba analizirati vlastite potrebe, mogućnosti i stil vožnje. Primjerice, ako se netko 90 posto vremena vozi po gradu, tada su mali gradski i kompaktni automobili idealan odabir. Sve zanimljiviji postaju hibridi, čija je iskoristivost i isplativost velika samo u slučaju česte vožnje po gradu, u gužvama i pri čestom stiskanju kočnice. To su vozila koja upotrebljavaju dvije različite vrste pogona – benzinski ili dizelski u kombinaciji s električnim. – Njihova je prednost što se tijekom svakoga kočenja i puštanja papučice gasa kinetička energija kočenja i vrtnje kotača pretvara u električnu te pohranjuje u baterije iz kojih se ponovno vraća na kotače kad se želite voziti. Hibridna vozila ne pune se električnom energijom, nego samo u vožnji, odnosno pri kočenju – objašnjava Ćosić. Izlaskom na otvorenu cestu ta vrsta vozila gubi smisao. Ipak, hibridi su zbog male potrošnje u gradu velika konkurencija dizelskim motorima. Za vozače koji vole mirniji rad motora (iako je autor ovog teksta vozio i dizelaš koji je tako lijepo radio da je mislio da je benzinac) benzinci su pravi izbor. Tiši su, jeftiniji pri kupnji, ali istodobno više troše goriva i emitiraju više ugljikova dioksida u zrak te imaju skuplje gorivo. – Benzinci se mogu kombinirati s plinom, jeftinim energentom koji Hrvatska ima u velikim zalihama. Cijena je litre ukapljenoga naftnog plina između tri i četiri kune. Trenutačno je oko 3,67 kuna, povremeno prijeđe četiri kune, pa ćete za dizel ili benzin platiti više nego dvostruku cijenu – ističe Ćosić. Automobili na plin troše više goriva, oko 15 posto, i u vozilo treba ugraditi plinsku instalaciju koja u slučaju ugradnje kvalitetnih dijelova i atesta stoji oko 10.000 kuna; tu je i fiksna naknada za ceste od 550 kuna koja se plaća pri registraciji vozila, kao i redoviti pregled plinskih instalacija (83 kune). Uza sve to ugradnja plinske instalacije isplati se nakon 15 do 20 tisuća kilometara, stoga je plin uistinu idealno rješenje.
Problem u kilometrima Za električna vozila treba imati ili vlastitu garažu ili bar mogućnost produžnoga kabela od utičnice u kući do utičnice na vozilu. – Nemate troškove kao što ih imaju motori na konvencionalna goriva: promjenu ulja, svjećica, remenja, spojki, grijača, servisnih turbina itd. Njihova se cijena u slučaju kompaktne kategorije penje do gotovo 290.000 kuna. Umanjeno za 70.000 kuna poticaja, cijena je opet vrlo visoka, oko 220.000 kuna plus oprema – napominje Ćosić. U toj je vrsti automobila problem kilometraža, odnosno koliko može prijeći s jednim punjenjem – većinom je riječ o stotinjak kilometara. Ipak, bude li sve više punionica u Hrvatskoj, to u budućnosti više ne bi trebao biti problem.