09. rujan 2017.

Stižu coboti, jeftini tragači za ljudskim pogreškama

Popularizacija robota već neko vrijeme izaziva velike prijepore u društvu, koje gubi korak s tehnološkim napretkom i sve teže prilagođava uhodane prakse i navike (pre)brzom razvoju novih tehnologija. Roboti su posebno delikatno područje zato što zamjenjuju ljude u proizvodnim procesima (problem koji se javljao kod valjda svake revolucionarne inovacije), ali i zbog jednog dubljeg straha koji je potpuno novoga karaktera.

>>>Googleov Deep Mind AI ovladao ‘pamćenjem’

Za razliku od prvih robota, efikasnijih i isplativijih verzija ljudskih radnika, coboti su zamišljeni kao suradnici ljudi, a ne njihova zamjena. Vrlo su privlačno rješenje za proizvodne kompanije, posebice manje i srednje, jer u prosjeku stoje 24 tisuće dolara, a mogu temeljito poboljšati i ubrzati procese.

Razvoj strojnog učenja, odnosno umjetne inteligencije mnoge ispunjava nervozom iz očitog razloga – nije moguće predvidjeti što će strojevi naučiti i do kojih će zaključaka početi sami dolaziti. Nepredvidiva priroda strelovitog napretka umjetne inteligencije, u koji sve najveće tehnološke kompanije ulažu rijeke novca, a razni startupovi paralelno traže svoj nišni proizvod u tom ‘velikom prostranstvu‘, uparena s mogućnošću fizičke inkarnacije unutar robota sasvim je razumljiv generator rastućeg straha. Ulje na vatru dolijevaju i nedavni slučajevi poput Facebookova gašenja ‘inteligentnih‘ strojeva nakon što su razvili vlastiti jezik za međusobnu komunikaciju zaključivši da engleski nije dovoljno efikasan i praktičan. Komunikaciju koju ljudi nisu mogli pratiti ili razumjeti.

>>>Kina isključila ‘disidentske’ chatbotove

Drugi, tek nešto manje zabrinjavajući slučaj zabilježen je s Microsoftovim robotom za razgovor (chatbot) koji je s Twittera pokupio sve najgore i počeo izbacivati rasističke i antisemitske izjave, pa je, naravno, ugašen. To je isto naučio od ljudi, među ostalim, i to u manje od 24 sata. Bojazan jednog od najpoznatijih poduzetnika današnjice Elona Muska da bi razvoj umjetne inteligencije mogao biti opasan za čovječanstvo, zbog čega je već razmjenjivao otrovne strelice s kolegom iz Facebooka Markom Zuckerbergom, stoga zvuči vrlo razumno.

Oprez nije naodmet

A kada umjetnu inteligenciju stavite u robote, dizajnirane za efikasnost, brzinu i izdržljivost veću od ljudske, stvar poprima za mnoge zabrinjavajuće razmjere. Da oprez nije naodmet pokazuje i tekst Economista, koji se fokusirao na novi koncept u području primijenjene robotike, cobote (collaborative robots, kolaborativni roboti). Riječ je o sljedećem koraku u smjeru umirivanja nekih od strahova ljudi, premda istodobno pojačava one druge. Za razliku od prvih, primjene robota kao efikasnijih i isplativijih verzija ljudskih radnika, coboti su ponajprije zamišljeni kao njihovi suradnici, ne zamjene, koji rade bok uz bok s njima i uglavnom pomažu odraditi zamorne, nepopularne i automatizirane zadatke. Koliko god bili zamišljeni kao ispomoć, roboti u bližoj budućnosti ipak predstavljaju prijetnju nizu tradicionalnih radnih mjesta, upravo zato što postaju sve prilagodljiviji i uklopljeniji.

https://www.youtube.com/watch?v=PtncirKiBXQ

>>>U futurističkoj Siemensovoj tvornici AI ‘upravlja’ ljudima i robotima

Zasad još uvijek slabo rasprostranjeni (pet posto svih prodanih robota prošle godine, premda se procjenjuje rast sa sto milijuna dolara na tri milijarde do 2020.), coboti su vrlo privlačno rješenje za proizvodne kompanije, posebice manje i srednje, s obzirom na to da stoje u prosjeku 24 tisuće dolara, a mogu temeljito poboljšati i ubrzati procese.

‘Čitanje‘ ljudskih misli

Kako bi se što bolje uklopili, roboti postaju sve ljudskiji, odnosno znanstvenici pokušavaju razviti sposobnosti robota kako bi djelovali manje prijeteće i bili sigurniji za rad uz ljude. Već sada oponašaju ljude gledanjem u smjeru za kojim će posegnuti, time najavljujući svoju namjeru, a znanstvenici razvijaju i sposobnost ‘čitanja‘ ljudskih misli, točnije onih reakcija koje se javljaju redovito kod počinjenja ili promatranja pogreške kako bi ih mogli ispraviti umjesto ljudi. To je, doduše, u eksperimentalnoj fazi i zasad treba neko praktičnije rješenje od EEG-a koji je spojen na čovjeka. S obzirom na to da u toj, novijoj verziji upotrebe roboti nisu zamjene, već kolege, izazov za dizajnere daleko je veći, oni moraju biti više od robota u onom klasičnom smislu, odnosno ne predstavljati prijetnju i moći ‘komunicirati‘ efikasno sa svojim ljudskim suradnicima. Jednako tako, roboti sada imaju i ‘lica‘, primjerice zaslon umjesto glave na kojem se mogu prikazati određeni facijalni izrazi poput pomicanja očiju i obrva. Njihova namjena je dvostruka, osim što tako lakše ostvaruju simpatije ljudskih kolega, služe i za bolju interakciju s njima. Drugi krak istraživanja ide za razvijanjem sposobnosti procjenjivanja važnosti informacije i trenutka pogodnog za njezino prenošenje ljudima, kao i načina prenošenja informacije, bilo da je riječ o gestikulaciji bilo govoru.

Tko će biti višak?

Tim usavršavanjima robota otklanja se, zasad, jedan od najvećih prigovora koji se odnosi na zamjenu ljudi strojevima, ponajprije u okviru industrijske proizvodnje, premda će popularizacijom vjerojatno postati problem za niz tradicionalnih radnih mjesta u proizvodnji i logistici. No za sobom povlači drugi problem, strah od ‘prepametnih‘ robota koji mogu, vjeruju neki, postati u nekom trenutku opasni za ljude. Kako upozorava Economist, takvo uparivanje ljudi s robotima znači da strojevi, koji su dosad radi sigurnosti ljudi bili odvojeni, nekad i kavezima, moraju biti potpuno uklopljeni u radne timove, što nije mali izazov.

>>>Oslanjajući se na AI Juvenesence razvija ‘fontanu mladosti’

Da roboti postaju neizbježna stvarnost postaje jasno, ali način njihove primjene i uključivanja u radne procese nova je prepreka koju znanstvenici moraju riješiti, imajući u vidu pritom da previše pameti može biti kontraproduktivno. S jedne strane, mnogo ‘razmišljanja‘ može umanjiti efikasnost tih strojeva, što pobija njihovu osnovnu svrhu, a s druge, neadekvatno osiguravanje njihove interakcije, pa i dometa njihova djelovanja, može biti opasno za ljude.

>>>VIDEO: Googleov ‘Duboki um’ prohodao bez pomoći

Kamo će konvergencija umjetne inteligencije i strojeva odvesti nitko ne zna i u tom će smislu industrija, onda i cjelokupno društvo, biti suočeni s povijesno jedinstvenim izazovom. Iako je svaka tehnološka revolucija dosad donosila promjene koje su neki teško podnijeli, nijedna nije prijetila stvaranjem ‘novog čovjeka‘, odnosno stroja koji je u stanju ‘razmišljati‘ i donositi vlastite odluke. U svakom slučaju, bar u ovim početnim fazama, roboti su za većinu radnika dobrodošla pomoć, ali u budućnosti bi se moglo dogoditi da ljudi postanu dobrodošla pomoć za robote. A možda i smetnja.