Aktualno
StoryEditor

Što donošenje Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika znači za tvrtke u Hrvatskoj?

08. Srpanj 2019.

Izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, 24. svibnja donesen je Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, središnja i javno dostupna elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata na području Hrvatske. Pravilnikom je definiran i rok za upis podataka u Registar koji će počeo teći 3. lipnja i traje do 31. prosinca. Registar operativno vodi Financijska agencija (FINA) i to web aplikacijom putem koje se vrši upis, obavlja nadzor na temelju provjere podataka u Registru te utvrđuje je li na način i u rokovima propisanim Pravilnikom pravni subjekt upisao podatke.

Glavni razlozi za uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika, rekli su nam u Fini, su objedinjavanje podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Hrvatske, kao i trustova te s njima izjednačenih subjekata stranog prava kojima je izdan OIB, a u svrhu sprječavanja njihove zlouporabe za pranje novca i povezana predikatna kaznena djela, uključujući i porezne prijevare. Hrvatska će se time uskladiti i s pravnim poretkom Europske unije prema kojem su sve države članice dužne uspostaviti Registar stvarnih vlasnika u kojem će se upisivati i čuvati odgovarajući, točni i ažurirani podaci o stvarnim vlasnicima do 10. siječnja 2020. godine.

Za pravni subjekt koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o svom stvarnom vlasniku ili vlasnicima ne upiše u Registar na propisan način i u zakazanom roku određena je novčana kazna u iznosu od 5.000 do 350.000 kuna, a za člana uprave ili drugu odgovornu fizičku osobu u pravnoj osobi u iznosu od 5.000 do 75.000 kuna.

- Registar stvarnih vlasnika bit će javno dostupan od 1. siječnja 2020. radi daljnjeg jačanja transparentnosti i dostupnosti podataka o stvarnom vlasništvu. Do kraja ove godine će se izvršiti analiza te će se izmjenama i dopunama Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika riješiti i pitanje naknade za pristup Registru, što je utemeljeno na odredbama 4. i 5. Direktive EU o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranje terorizma, ističu u Fini.

Za mišljenje o ovoj temi pitali smo i stručnjake, točnije Mariju Zrno, odvjetnicu i jednu od partnerica u odvjetničkom društvu Bardek, Lisac, Mušec, Skoko d.o.o.

- Primarni razlog za donošenje Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika je zasigurno bio usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnim poretkom EU. U biti, Hrvatska tu malo kasni u odnosu na druge države članice. Prema izmijenjenom Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, pravilnik je trebao biti donesen još sredinom 2018. godine. Pravilnik je važan jer se njime uređuju detalji oko funkcioniranja registra. Kako se kasnilo s donošenjem pravilnika, registar u Hrvatskoj nije ‘zaživio‘ na vrijeme. U međuvremenu su europski propisi čak i izmijenjeni, što je kod nas iskorišteno da se sve obuhvati odjednom. Konačni cilj je povećanje transparentnosti i suzbijanje zlouporaba vezano uz skrivanje identiteta stvarnih vlasnika. Funkcionalan registar bi stoga trebao unaprijediti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kazala je Marija Zrno.

Transparentnost je, smatra, dosad bila na zadovoljavajućoj razini samo kad je u pitanju jednostavnija vlasnička struktura (npr. situacija gdje d.o.o osnuje pojedinac ili drugo hrvatsko društvo iza kojeg stoji pojedinac). Putem mrežnih stranica sudskog registra je u takvim slučajevima uglavnom bilo moguće utvrditi tko je stvarni vlasnik društva. Međutim, kod složenih struktura, posebno onih sa međunarodnim elementom, takva transparentnost nije postojala. Treba naglasiti da će puna transparentnost registra, u smislu da svatko može pristupiti podacima, biti tek od siječnja 2020. godine. Do tada, uvid će ipak biti ograničen na ovlaštene subjekte (nadležna državna tijela, banke, javni bilježnici...) i one koji dokažu opravdan legitiman interes, točnije interes koji zakon veže uz uvjete kao što su utjecaj na pravni položaj u sudskom ili sličnom postupku.

Zrno nam je otkrila i potencijalne komplikacije na koje bi hrvatske tvrtke mogle naići prilikom upisivanja podataka u Registar. Društva bi se tako mogla susretati s različitim problemima kod složenih vlasničkih struktura u kojima nije jednostavno utvrditi prirodu stvarnog vlasništva. Riječ je o kompleksnoj materiji zbog čega će u nekim situacijama biti potrebna tumačenja zakona od strane stručnjaka. Drugi potencijalni problemi su ‘tehničke‘ naravi, vezano uz popunjavanja obrasca za upis podataka te provedbe upisa u registar, primjerice u situaciji kada podaci u sudskom registru i Poreznoj upravi nisu usklađeni. Fina, odnosno registar, dio podataka će, naime, ‘vući‘ na taj način.

S druge strane, navedene obveze ne bi trebale značajno opteretiti poslovanje pravnih subjekata, budući da većina već raspolaže tim podacima za potrebe poslovanja s bankama i slično. Određeni napori će ipak biti potrebni, budući da vlasničke strukture nisu uvijek jednostavne i budući da je podatke potrebno ažurirati sukladno izmjenama u vlasničkoj strukturi.

17. travanj 2024 00:42