Čitajući vijesti s Bliskog istoka često se pitamo tko su salafisti, islamisti, džihadisti i je li to sve jedno te isto? Deutsche Welle u zanimljivom članku objašnjava razlike tih pojmova.
>>>U Njemačkoj će se do 2050. udvostručiti broj muslimana
Riječ salafizam potječe od arapske riječi „salaf", kojom se aludira na pobožne pretke. Ali to samo po sebi ne razlikuje salafiste od većine muslimana, jer i oni važnu ulogu u svojoj vjeri pripisuju prvim trima generacijama muslimana. Salafizam je skupni pojam za moderni fenomen koji se manifestira na različite načine. Općenito se pod salafizmom podrazumijeva pokušaj shvaćanja i življenja islama na način na koji su to činile prve tri generacije muslimana.
Takozvani puristički salafisti pokušavaju se orijentirati prema proroku Muhamedu i njegovim izjavama – i u toj ranoj fazi islama vide „zlatno doba" svoje religije. Već u 19. stoljeću su postojali teološki reformski pokreti koji su se protivili ideji sekularizacije društva i koji su pozivali na povratak islamskim vrijednostima. Aktualni salafisti ne pozivaju se samo na sunu, način života proroka Muhameda i Kuran; oni odbacuju svako odstupanje od „prave vjere". Po njihovim predodžbama jedino važeće prakticiranje vjere je ono iz rane faze islama, i ne dopuštaju nikakva odstupanja i obnove. Površnosti poput nošenja brade ili hlača „gležnjača" za neke od tih salafista su od esencijalnog značenja.
Ugrubo bi se salafizam moglo podijeliti u tri pravca: tradicionaliste, akcioniste i džihadiste. Tradicionalisti se pozivaju na čistoću nauka. Oni pokušavaju isključiti sve (po njihovom viđenju) ne-islamske utjecaje iz života. Koncentriraju se prije svega na individualnu pobožnost i spiritualnost.
Drugi tip je politički salafizam. Njegovi poklonici svoje shvaćanje islama ne žele nametnuti samo drugim muslimanima, nego i cijelom društvu. Pristaše političkog salafizma odbacuju demokratske procese poput izbora. Ali ni to ne vrijedi za sve njih. U Egiptu je primjerice 2011. postojala i jedna salafistička politička stranka.
>>>Restrikcije pokrivanja lica u obrazovnim ustanovama uskoro i u Norveškoj
Treća i najopasnija skupina salafista su džihadisti ili salafistički teroristi. Za razliku od većine salafista oni se ne odriču uporabe sile i u njoj vide legitimno sredstvo. Svoje religiozne i političke stavove žele ostvariti i uz pomoć nelegalnih sredstava. Pritom ne vide neprijatelja samo u Zapadu, već i u muslimanima koji su drugačijeg mišljenja. Upravo se to odbacivanje drugačijih shvaćanja islama i tvrdnja da vjera propada naziva „takfir". Time oni legitimiraju nasilje i protiv svoje vjerske subraće i sestara, piše DW.
Pratite nas na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]