Budući da će do 2050. na Zemlji biti 9,5 milijardi ljudi, za prehranu toliko gladnih usta poljoprivredna proizvodnja treba se povećati za čak 60 posto. Osiguravanje hrane za stanovništvo koje stalno raste uza sve klimatske promjene postaje velik izazov za čovječanstvo, stoga ove godine Svjetski dan hrane, 16. listopada, Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u Ujedinjenim narodima obilježava krilaticom ‘Klima se mijenja, moraju se promijeniti i hrana i poljoprivreda’. Za ispunjavanje potreba ljudi uzgoj hrane i prehrana morat će se prilagoditi novim uvjetima kako bi postali održivi.
Na poljoprivredu, stočarstvo i ribarstvo utječe povećanje temperature i rast broja mogućih prirodnih katastrofa uvjetovanih vremenskim promjenama, stoga će jedino pametno upravljanje prirodnim bogatstvima omogućiti njihovo postojanje i daljnju uporabu te spasiti budućnost Zemlje i njezinih stanovnika. U FAO-u ističu da ljudi moraju naučiti proizvoditi više hrane na istom ili manjem području, što uključuje smanjenje gubitaka hrane prije konačnog proizvoda ili u maloprodaji boljom žetvom, skladištenjem, pakiranjem, transportom, infrastrukturom, tržišnim mehanizmima te institucionalnim i pravnim okvirima. Zato FAO poziva zemlje da rješavaju teškoće s hranom i poljoprivredom u svojim planovima o očuvanju klime te da više ulažu u razvoj sela. Samo osnaživanjem poljoprivrednika može se jamčiti sigurnost hrane za svjetsko stanovništvo i smanjiti ispuštanje štetnih plinova. U rujnu prošle godine u UN-u je održan skup o održivom razvoju na kojem su 193 zemlje obećale da će do 2030. iskorijeniti glad u svijetu. Budući da se to ne može dogoditi bez rješavanja klimatskih promjena, dva mjeseca poslije 195 nacija prihvatilo je u Parizu Sporazum o klimatskim promjenama. Zemlje, predlaže FAO, mogu ulagati u male poljoprivrednike kako bi povećale održivu proizvodnju hrane, no svatko u svojoj zajednici može također utjecati na okoliš. Svaki savjestan i etičan potrošač ne smije nepotrebno bacati hranu ako se ona još može upotrijebiti. Naime, čak se trećina svjetske hrane baci, što iznosi oko 1,3 milijarde tona na godinu, a plin metan koji ispušta pri truljenju čak je 25 puta gori od ugljikova dioksida.
FAO savjetuje da se jede i manje mesa, a stočarima da bolje upravljaju farmama jer gotovo dvije trećine stakleničkih plinova i 78 posto metana u poljoprivredi nastaje zbog uzgoja stoke. Ako se nešto ne učini, bit će još gore jer se očekuje kako će se do 2050. proizvodnja mesnih proizvoda morati povećati za 70 posto da bi se prehranilo čovječanstvo. Procjenjuje se da milijardu siromašnih ovisi o uzgoju stoke, za što se u ispaši i usjevima krmnog bilja upotrebljava najviše svjetskoga poljoprivrednog zemljišta. Sve to, ističe FAO, itekako utječe na klimatske promjene, uporabu vode i zemlje te na biološku raznolikost. Zbog toga ta organizacija okuplja proizvođače, javni i privatni sektor, civilno društvo te znanstvenike i istraživače u svijetu kako bi se poboljšalo iskorištavanje prirodnih bogatstava uz poštovanje sigurnosti hrane i životnih uvjeta. Kad je riječ o utjecaju stočarstva na okoliš i njegovu procjenu, uspostavljeno je i partnerstvo (Global Livestock Environmental Assessment Model –GLEAM) u kojem se provode mjerenja i prati taj utjecaj. Dosadašnja istraživanja pokazuju da stočari za trećinu mogu povećati proizvodnju i smanjiti stakleničke plinove.
GLEAM je okvir koji prikazuje međuovisnost svega što je uključeno u uzgoj stoke i utjecaj na okoliš, poput nastanka stakleničkih plinova, iskorištavanja izvora i stupnja onečišćenja zemlje te uporabe vode. Tako se procjenjuje mogućnost prilagodbi i ublažavaju uzroci teškoća na mjesnoj, regionalnoj i svjetskoj razini. Kako je rekla Anne Mottet, službenica zadužena za stočarstvo u FAO-u, točni podaci o utjecaju na okoliš opskrbnih lanaca stokom pomoći će zainteresiranima da donose bolje odluke i smanjuju stakleničke plinove. Dodala je i da vlade mogu primjenjivati GLEAM u pripremi nacionalnih propisa i politike za poboljšanje u stočarstvu, hrani te upravljanju gnojivom.