Korona i biznis
15. veljača 2018.

Strateški investicijski projekti odsada će moći vrijediti i upola manje, ‘samo‘ 75 milijuna kuna

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog novog zakona o strateškim investicijskim projektima, kojemu je cilj ubrzati proces ishođenja dokumentacije neophodne za realizaciju strateških investicijskih projekata, a kojim je uz ostalo prepolovljen i kriterij vrijednosti ulaganja, sa 150 na 75 milijuna kuna.

>>> Matija Kopić: Do 2035. RH bi zbog robotizacije mogla izgubiti 500 do 800 tisuća radnih mjesta

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da je cilj zakona pojednostavljenje postupka predviđenog zakonom, posebno u odnosu na privatne investicijske projekte. Dosadašnja primjena važećeg zakona pokazala je da u provedbi postoji nerazumijevanje pojedinih odredbi, određeni pravno-tehnički nedostaci, a kao prepreka se pokazala i složenost propisanih postupaka te se novim zakonom želi pojednostaviti i ubrzati postupke pripreme investicijskih projekata, rekla je Dalić.

Inače, važeći zakon na snazi je od 2013. godine, a u međuvremenu je dva puta mijenjan. Od primjene postojećeg zakona na listu strateških investicijskih projekata uvršteno je njih 29, od čega 13 unazad nešto više od godinu dana.

Dalić je kao novinu zakona navela smanjenje financijskog limita odnosno kriterija vrijednosti ulaganja kako bi projekt mogao biti proglašen strateškim s važećih 150 milijuna kuna na 75 milijuna kuna, a za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima, otocima te onima iz područja poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva s 20 na 10 milijuna kuna.

>>> Miodrag Šajatović: Prijedlog strategije: Hrvatska 2030. – zemlja sretnih rentijera

Izmjena se odnosi i na dokaz o osiguranim izvorima financiranja - sada investitor mora dokazati da raspolaže s 10 posto ukupne vrijednosti projekta oročenim depozitom ili bankarskom garancijom, a prijedlogom novog zakona taj se iznos smanjuje na 5 posto. Taj dokaz se može priložiti bilo u obliku namjenskog depozita, pisma namjere banke da će financirati projekt, a kao dokaz o osiguranim izvorima financiranja priznat će se i sredstva koja je investitor već uložio u realizaciju projekta.

Ta izmjena je važna zbog toga da cijela procedura bude atraktivnija za privatne projekte.

Dalić je, naime, istaknula da se u praksi ta odredba  pokazala kao velikim prepreka za privatne projekte obzirom da se radi o relativno velikim iznosima.

Predlaže se i redefiniranje raspolaganja nekretninama u državnom vlasništvu, poput šuma, poljoprivrednog zemljišta, javnih cesta i sl.

Prema važećem zakonu Vlada je raspolagala nekretninama u državnom vlasništvu bez javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda za provedbu javnog strateškog projekta, a sada bi Vlada prema istom principu raspolagala i s nekretninama za provedbu privatnog strateškog projekta. Pri tom bi privatni investitor morao posjedovati najmanje 50 posto zemljišta za realizaciju projekta, a u slučaju da mu za formiranje građevinske čestice nedostaje preostalih maksimalno 50 posto tada tu česticu može dobiti od Vlade bez provedbe javnog natječaja odnosno direktnom pogodbom. Ako mu treba državno zemljište koje čini više od 50 posto projekta tada se takvo zemljište može dodijeliti jedino i isključivo u postupku javnog natječaja, objašnjava Dalić.

>>> HNB: U trećem kvartalu izravna stranja ulaganja u Hrvatsku niža za 103 milijuna eura

Uvodi se i obveza potpisivanja sporazuma između s investitorom o provođenju strateškog projekta, a koji bi se potpisao prije no što se projekt proglasi strateškim, kako bi investitori imali veću sigurnost.

Prema novom zakonu, na listu strateških investicijskih projekata izravno bi se uvrstili energetski investicijski projekti koji se već nalaze na listi strateških projekata od zajedničkog interesa na razini EU, kao i projekti koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Jedna od novina je i uvođenje kazne od 0,1 posto vrijednosti projekta ako investitor svojom krivnjom prekorači krajnji rok za realizaciju ili nakon završetka odustane od projekta bez valjanog razloga.

"Niti jedan investicijski projekt neće biti proglašen strateškim ako nije u skladu s važećim prostornim planovima", istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, dodavši i kako se zakonom propisuje da će svi projekti koji će biti proglašeni strateškima biti obrađeni po žurnom administrativnom postupku.